Nedavno je 30 stručnjaka iz različitih oblasti sa područja bivšeg srpsko-hrvatskog govornog područja u Sarajevu potpisalo Deklaraciju o zajedničkom jeziku. Espona integralno prenosi tekst o značaju Deklaracije koji je objavio Portal CDM.
U Sarajevu je i zvanično predstavljena Deklaracija o zajedničkom jeziku koju je 30 stručnjaka iz različitih oblasti sastavilo tokom jednogodišnje konferencije “Jezici i nacionalizmi”, održane u Beogradu, Splitu, Podgorici i Sarajevu.
Deklaracija je već podigla veliku prašinu u državama regiona na koje se odnosi – Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori i Hrvatskoj.
Crnogorski pisac i novinar Balša Brković osvrnuo se na lažne doktorate, dodajući, uz smijeh, da su jezički čisti.
“Čitav spektar reakcija pokazuje da su nacionalisti svih boja znatno iziritirani, što je sjajno”, dodao je on.
Vladimir Arsenijević iz Udruženja “Krokodil” je predstavljajući Deklaraciju izjavio da pažnja koju je izazvala zapravo govori o njenom značaju.
“Željeli smo da pokušamo da rekonstruišemo neprirodno stanje koje živimo u regionu već nekoliko decenija”, naveo je on.
Prema riječima hrvatske književnice Ivane Bodrožić, Deklaracija je pogrešno interpretirana u medijima, a iza onih koji su je potpisali ne stoji nijedna institucija, stranka niti bilo kakva finansijska podrška.
“Našli smo se oko ove Deklaracije i udružili zbog naših uvjerenja. U Hrvatskoj je smatraju napadom na Deklaraciju o hrvatskom jeziku iz 1967. godine, iako se i ta dekalaracija bori za jedan jezik koji je glavni, a koji možemo zvati kako želimo”, rekla je Bodrožićeva.
Kako je istakla, dokaz da govorimo jednim jezikom je i taj što se svi razumijemo i ne treba nam prevodilac, dodavši da se u hrvatskim medijima o Deklaraciji govori kao da se sada stvara neki nepostojeći jezik, što nije tačno.
“Raznolikosti su naše bogatstvo. Postoje četiri standardne varijante koje se u svakoj državi mogu imenovati onako kako to te države žele. Ako se 75 odsto međusobno razumijemo, znači da se radi o jednoj lingvističkoj osnovici koja je spomenuta u deklaraciji donesenoj prije 50 godina”, smatra ona.
Borka Pavićević je, govoreći na konferenciji, istakla kako je Deklaracija o zajedničkom jeziku oblik ozdravljenja jer “fragmentisanjem jezika on gubi moć i u njega prodiru internacionalizmi”.
“Deklaracija ima veću popularnost među ljudima nego među političkom elitom. Zašto ta politička elita nalazi da je ovo provokacija? Izražava začuđenost nad nečim što bi trebalo da je uobičajenost. Ovdje je nenormalno postalo normalno a normalno nenormalno. Veličanje partikularizma nije više ni nacionalizam već postaje čist populizam”, istakla je Pavićević.
Inače, Deklaraciju o zajedničkom jeziku dosada je potpisalo više od dvije stotine lingvista, književnika, naučnika, aktivista i drugih kredibilnih ličnosti iz javnog i kulturnog života Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske i Srbije.
Među njima su: Rade Šerbedžija, Igor Štiks, Mirjana Karanović, Boris Dežulović, Nenad Veličković, Marko Tomaš, Rajko Grlić, Borka Pavićević, Filip David, Teofil Pančić, Jasmila Žbanić, Viktor Ivančić, Dragan Markovina, Boris Buden, Biljana Srbljanović, Ranko Bugarski, Snježana Kordić i Balša Brković.
