"Majko, pa on je mrtav!"

velija muric advokatBile su to dugačke kolone ljudi, žena, djece i staraca, koje su se nenaviknute na planinsko bespuće iz pravca prevoja Kula, spuštale prema Rožajama. Iako aprilski dani, te 1999. što zbog beznađa koje je ih je natjeralo da se nadju u zbjegu, što zbog surovosti planine, činili su se  i težim i bezizlaznijim. Dešavalo se to u vrijeme bosansko - hercegovačkog rata a zatim i nakon Kumanovskog sporazuma, kada su Srbi napuštali Kosovo. Rožaje je u svim tim slučajevima, polagalo svojevrsne istorijske ispite humanosti. Bilo je dana kada je broj pridošlica bio veći od broja domicilnih, ali niko od ratom i terorom prognanih i pridošlih, nije ostao bez konaka, bez osnovnih potreba i tople prijateljske riječi. Životno ali u ljuskoj nesreći, pridošlice i domaćini su se izmiješali, egzodus je doživljen kao ljudska nesreća koja je pogodila sve.

Na žalost, ta epopejska dobrota rožajaca, njihovi otvoreni domovi a uz njih i sa njima i humani velikodušni gest Crne Gore, kako hroničari bjeleže, voljom otrgnute svijesti pojedinaca, otišla je u sasvim drugu ljudsku krajnost. Na putu ka Rožajama, ispostavilo se njih dvadeset i dvoje nijesu dočekali da ugriju ruke, da se hranom okrijepe i da dožive životni spas. Neki drugi ljudi - vojnici ove države, zanijeti pomračenim umom o kolektivnoj mržnji, valjda gradeći svoju i sreću svoje porodice, na ubijanju nedužnih, potrli su rožajsku dobrotu, potrili su sve što se zove ljudsko, ali i bez nade, da će svoj prljavi trag poprskan dječijom krvlju, ikada sprati.

Evo danima čekam da mi iz Pepića dodju sin Sokol, brat Rama i snaha Tone - tražio je od mene (u mojoj advokatskoj kancelariji) pomoć ucvijeljeni Zeka Ljaić, starac iz rugovskog sela Pepići.

Pretražujući durbinom planinu, na samom prevoju vidjeli smo da ptice kruže oko jednog mjesta - znali smo da su to oni. Sve molbe da im vojna komanda koja je kontrolisala prostor, dozvoli da preuzmemo tijela ubijenih, ostale su bez odgovora.

Suočen sa istinom, da je vojska bezrazložno ubila njegove najmilije, isto tako znajući za tadašnju nemoć lokalne vlasti i mjesne policijske stanice, o slučaju sam upoznao najviše crnogorske civilne vlasti i zatražio kakvu takvu ljudsku pomoć. Mada u njevjerici, ipak, pošlo mi je za rukom da izdejstvujem da Zeka narednih dana preuzme tijela tri ubijena člana njegove porodice. Sudskim pregledom terena, tijela i stvari koje su imali sa sobom, nije se došlo do podatka da su ubijeni Tone Husaj (1929), Ram Ljaići (1945) i Sokol Ljaić (1981) posjedovali oružje ili da su pripapadali kakvim vojnim strukturama.

Tih dana u gradu se živjelo u neopisivom strahu jer su među ljudima dopirale priče o bezrazložnom ubijanju izbjeglih civila sa Kosova i to tu nadomak Rožaja. Od mnogih, posebno mi je ostao u sjećanju jedan aprilski subotnji dan, koji sam uistinu doživio kao dan početka rata.

Toga 18. aprila, bezbednjak iz vojne jedinice koja je odgovorna za sva dobra i zla koja su se tih dana dešavala na rožajskom prostoru, sa svojom naoružanom pratnjom, nezvano je došao u rožajsko Odjeljenje bezbijednosti. Od rukovodioca Odjeljenja tražio je da mu se on i ljudstvo sa naoružanjem, prepodčine (čitaj da se civilna vlast prepodčini vojnoj vlasti). Dok je ta mučna atmosvera trajala a okončala se sudbinskim riječima starješine Odjeljenja  "nikad, nikad, nikad!", nekoliko vojnika specijalaca, u neobičnim uniformama, sa lakim oružjem i sofisticiranom opremom, sa stavom u pokretu iz koga se jasno moglo zaključiti da prizivaju nevolju, u širokom vojničkom gardu, iz pravca policijske stanice prema zgradi suda, kretali su se gradskim trgom. Ničim izazvani, na prostoru ispred zgrade suda, izazvali su incident.

Zatečeni takvim prizorom, oni koji su se zadesili na ulici, nestajali su izmičući se tamo gdje nijesu pošli. Zbog policijske i pripreme angažovanih građana, koji su pratili događanja, što svakao nije ostalo nepimijećeno od bahatih vojnih specijalaca pa je valjda zbog toga, izbjegnut ili odložen najgori scenarij. Strah neobaviještenih građana, pretvorio se u paniku a kao grom, toga dana pročula se vijest da je vojska u selu Kaludjerski Laz ubila šest civila.

Ubijeni su Nemka Brahimaj (1930) Redžep Brahimaj (1948), Šerif Brahimaj (1956), Mursel Brahimaj (1951), Milazim Pelaj(1962) i Labinot Kastrati (1985), a nešto kasnije dok se mirno sa suprugom i troje djece putem kretao u koloni prema Rožajama, ubijen je Selim Keljmendi (1968) a u kući Zenuna Dacića u Gornjem Bukelju, sa 26 metaka, ubijen je magistar Afrim Djuraj (1970). Nakon što je izbjegao smrt u koloni od 32 lica, poveden je na planinu Kula i ubijen je Ramiz Brahimaj (1955).

Potresnu priču o tim zloćinima ispričali su ranjeni i preživjeli Hadži Ahmeti, Špresa Zogaj, Hatmone Bajraktari, Besim Azemaj, Hisni Selmanaj, Hajrija Keljmendi, Hisen Zogaj i Lindita Kastrati.

Dok je bio u koloni civila, Hadži Ahmeti je pogođen puščanim metkom u grudi a sticajem skoro nevjerovatnih okolnosti, ostao je živ da svjedoči o zločinu. Isti je slučaj sa tada četrnaestogodišnjom Špresom Zogaj i staricom Htmone Bajraktari, koja je dok su trajali rafali na kolonu civila, krećući se raširenih ruku prema vojnicima koji su pucali, govorila "pucajte u mene junaci, pucajte!", i zaista pucali su u tu ženu, koja kao tešku uspomenu na taj dan, još uvijek u nozi ima dio metala kao dar iz vojničke puške.

Lindita Kastrati, najstarija od šest sestara ubijenog dvanaestogodišnjeg Labinota Kastratijia, prva je prišla tijelu svoga brata jedinca. Uz sestrinski vrisak "Majko, pa on je mrtav!" uz rizik da i sama životom plati sestrinsku bol, ridajući nad bratom i zalivajući ga suzama, sačekala je dolazak majke. Na trenutak, život se pretvorio u smrt - za porodicu Kastrati, rat je završen ili možda još uvijek traje ali sa jednom te istom žrtvom.

Nekoliko godina kasnije, trgajući za istinom o zločinima, obišao sam i porodicu Kastrati. U kući, vladala je neka čudna porodična atmosvera. Dočekan sam tiho, neuobičajeno ali sa suzama. Svi su nezadrživo plakali. Na trenutak primjetno, bile su to nerazumne i suze tuge i suze radosti. Sve što je pratilo mučne trenutke i govor bez riječi kojih kao da je nestalo, djelovalo je frustrirajuće do granice emotivne izdržljivosti. U kratkom predahu vidno hronične tuge, koja je po svemu sudeći bila svakodnevica porodice, Lindita kroz suze, obavezujući me da i ja gledam tamo, usmjerava pogled na kolijevku u sobi. "Eto poslije svega, imamo novog brata - Egzon mu je ime".

Dok još nijesam uspio da mu poželim sreću i dug život, sa vidnim ushićenjem koje je nakratko zamijenilo njen plač, nastavila je "Egzon - to je radost na našem jeziku, njega nam je Bog podario". Uz sve pokušaje da kako tako zadržim profesionalnu distancu u čemu nijesam uspio, ne znam da li su u tim trenucima moje nezadržive suze osuđivale zločin ili su to bile suze radosnice zbog malog Egzona, koji je postao ikona sreće, te nikom krive ni dužne, ali unesrećene porodice.

Sedamdesetogodišnji Sadik Ramćaj (72), i on tražeći spas, tih aprilskih dana u rožajskim Policama, nedužan, na mukama ispustio je svoju dušu. Bez vode i hrane, zlostavljan na otvorenom, vezan za noge mladog Alji Bečiraja, koji je takođe bio vezan za smrčevo stablo, proveo je sedam dana. Tragičnost toga stradanja dva nedužna čovjeka, kroz autentičnu priču Alji Bećiraja (24), uzeta je za osnovu dokumentarno umjetničkog filma "Svitanje".

A o smrti Muhameta Bljakaja (1939), potresno govori njegov sin Rizo.

Kaže da mu je otac boravio u Baću kod rodbine. Krenuo je da sretne dio porodice koja se kretala iz pravca kosovske Jablanice. Ubijen je jednim metkom u čelo a uviđajem kod njega je nađena samo dječija odjeća i ništa više. Puna dva mjeseca vojska nije dozvoljavala da njegova rodbina priđe radi preuzimanja mrtvog tijela. Filmski zapis o tom zločinu govori sve ono što se riječima ne može opisati.

Tijela Ajeta (1969), Hetema (1969), Musa (65)  i Mehmeta Redžaja (1964), nađena su u rožajskom mjestu Giljevo Polje.

Sudska ekipa je naišla na stravičan prizor. Tijela su izmasakrirana, poluzapaljena, glave odvojene od trupa. Svi su oni bili sa statusom izbjeglica i boravili su u Rožajama. Na istoj lokaciji nađeno je tijelo Faruka Muratija (1981), učenika osmog razreda, koji se tih dana sa majkom našao u Rožajama kod ujaka. Tijelu je nedostajala glava a prema nađenim tragovima, ubijen je oštrim predmetom. Na istoj lokaciji pronađeno je tijelo starca Arifa Arifaja (1933).

O ovim zločinima, pored kazivanja članova njihovih porodica, ostali su zapisi u vidu sudskih zapisnika i kriminalističko tehničke dokumentacije. Krivičnog progona i sudske presude još uvijek nema niti u ovom vremenu ima izgleda da će ona uslijediti.

Biti sudionik toga vremena i vremena poslije, sa nametnutom obavezom traganja uzroka i posljedice, a u pokušaju da iznađem bilo koji odgovor ili da nerazum dovedem u vezu sa razumom, nemoćan, na žalost, zatičem sebe bez odgovora.

Tražeći sopstveni izlaz, u mjesto njega, usudjujem se - čovjeku i otetom vremenu, nemušto ali hrabro i javno, izričem presudu: Krivo je ono vrijeme, krivi smo svi, svi bez izuzetka koji hodamo, jer svi smo ljudi a leksički, čovjek je i onaj koji je prekratio Labinotovo nevino detinjstvo. Čovjek je i onaj ko je ćutao o zločinu. Čovjek je i poslanik u parlamentu, tužilac koji se zaklinje u zakon i sudija je čovjek, a opet čovjek se zove i vojni komandant i njegov vojnik. Presude o zločnu još uvijek nema a mi kao, eto, hoćemo da smo ljudi.

U vječnom traganju o dobru i zlu, skoro da nije moguće odgonetnuti šta to odjednom, po ničemu zapaženog, mirnog komšiju i sugrađanina, poslušnog supruga i možda uzornog oca, - čovjeka, pretvori u monstruma, ubicu i zločinca nemjerljivih razmjera.

Šta to može biti nukleus neobjašnjive strasti za kolektivnim ubijanjem nevinih? Da li je to kakva svijest natopljena naučenom mržnjom ili možda moć oružja, koja zna zadnjeg slabića pretvariti u "junaka", a on bez trunke griže savjesti na trenutak, samo jednim trzajem metala, presijeca živote i ljudske sudbine? Umjesto odgovora - suviše blage mogu biti sve ovozemaljske presude i kazne, tome i takvome soju, - jer za njega, mjera je samo božja kazna, koja možda nekada kasni ali ipak dođe.

Velija Murić                                

Autor je advokat i izvršni direktor Crnogorskog komiteta
pravnika za prava zaštitu ljudskih prava         

 

Otvorena televizija eu banner

 

Kolumna:

Objavljeno: 19/09/2017
milija-pajkovic-carigradske-carolijePriča o košarkaškima Srbije koji su svoju otadžbinu predstavljali na upravo okončanom Prvenstvu Evrope u Carigradu, odnosno Istanbulu, jeste, u stvari, i nešto više ...
eSpona
Objavljeno: 10/09/2017
perica-jokic-kuda-ide-skolstvoOd ove godine stupaju na snagu nova školska pravila. To je treća faza ka ukidanju škola. Resorno ministarstvo se pobrinulo da ovo ukidanje ne ide naglo, zato je ...
eSpona
Objavljeno: 09/09/2017
janko-nikolovski-imam-pravo-da-znamU susret međunarodnom danu Right to know - imam pravo da znam Ovih dana, krajem septembra, 28. 09. tačnije, tradicionalno bez previše buke, obeležiće se dan ovog ...
eSpona
Objavljeno: 25/08/2017
jokovic-scekic-i-jedinstvo-snp-aVladimir Joković je novi predsjednik Socijalističke narodne partije (SNP) Crne Gore. Tako su odlučili delegati Osmog kongresa, održanog u nedjelju, 13. avgusta, u ...
eSpona
Objavljeno: 21/08/2017
milija-pajkovic-zakackaOkončano je Svjetsko prvenstvo u atletici, koje se održavalo u glavnom gradu Engleske i Ujedinjenog Kraljevstva, Londonu, od 4-og do 13-og avgusta! Grad kraljevske ...
eSpona
Objavljeno: 09/08/2017
milija-pajkovic-pomracenje-mjesecaDjelimično pomračenje Mjeseca, a cio njegov tok, mogao je preksinoć da se posmatra iz Mongolije, Indije, Kine, središnog dijela Sibira, Australije, kao i sa ...
eSpona
Objavljeno: 10/07/2017
janko-nikolovski-pomirenje-ili-preplitanjeAspekti relacija (samo neki): Sloboda izražavanja: privatnost: javni interes: istraživačko novinarstvo: whistleblowers ... Može li Afrika postati postojbina ...
eSpona
Objavljeno: 30/06/2017
srdan-culafic-ljeto-lim-korzo-i-grad-koji-se-voliKada se iz njega odlazi srce se steže i ostaje sjeta. Svaki dolazak i boravak u njemu tjera srce da zatreperi i pokrene pozitivne emocije. Jednostavno, to je ...
eSpona
Objavljeno: 14/06/2017
umjesto-17-svjecica-na-tortiU subotu, 10. juna 2017. u beranskom Centru za kulturu održan je koncert „U sjećanju na Veljka“. Koncert je održan povodom Veljkovog sedamnaestog rođendana, a u ...
eSpona
Objavljeno: 20/05/2017
srdan-culafic-beranska-vremenska-sportska-linija-sjecanjem-protiv-zaboravaIzmeđu zivota i sporta stoji vremenska linija koja spaja i na kojoj su kao na traci zabilježeni ljudi i dogadjaji počevsi od viševjekovnih nadmetanja, trcanja, ...
eSpona
Objavljeno: 09/05/2017
perica-jokic-ziri-protiv-talentovanihU petak je u beranskom Centru za kulturu održano književno veče „Drugo lice ljubavi“. Srednjoškolci su čitali svoje radove, a žiri je imao tu nezahvalnu dužnost da, ...
eSpona
Objavljeno: 05/05/2017
sasa-radunovic-politicki-repetentiPokušaj nastavka prekinute Petnaeste sjednice Skupštine opštine Berane (SO) prošao je neslavno kao i njen početak. Novim padom i potvrdom onog što je viđeno više ...
eSpona
Objavljeno: 25/04/2017
milija-pajkovic-zavrsno-slovo-protiv-ulaska-crne-gore-u-nato-i-evropsku-zajednicuDržavna televizija, svakog dana i večeri, u svojim udarnim emisijama, kao prvu, a to znači po njima  i najvažniju vijest, objavljuje da je Crna Gora na samo ...
eSpona
Objavljeno: 24/04/2017
srdan-culafic-kuda-i-kako-dalje-iz-rukometne-provalije-u-kojoj-se-nalazimoSvi mi koji smo bili u rukometnom sportu danas se sa razlogom pitamo šta se desava sa crnogorskim rukometom? Kako dalje? Kuda? Šta je izlaz? Na ta pitanja ne ...
eSpona
Objavljeno: 17/04/2017
prof-dr-drasko-dosljak-monografija-o-pocasnom-berancu (Dragan Gaga Nikolić – Gospodin Mangup , priredila Radmila Stanković, Laguna – Beograd 2017, 231 str.) „U poslednjim godinama života, sve češće je pominjao ...
eSpona
Objavljeno: 05/04/2017
fatima-mededovic-begovic-podrska-diskiminisanim-majkama-sa-jednim-i-dvoje-djeceKao građanka, kroz civilni sektor i druge asocijacije, javno sam iznosila svoj stav. Na vrijeme sam ukazivala na zakone koji diskriminišu majke sa jednim i dvoje ...
eSpona
Objavljeno: 28/03/2017
krugovi-politickog-pritiska-na-javni-servisNeuobičajeno mirno je prošao izbor direktora (direktorice) Javnog servisa RTV CG. Nema oglašavanja medijskih i novinarskih udruženja, nema ni saopštenja kojima ...
eSpona
Objavljeno: 19/03/2017
fatima-mededovic-begovic-kafkizam(Stvarnost nevidljivog suda) Ovaj dolje postavljeni fragment vezano za književno  djelo  PROCES i samog pisca, Franca Kafku,  podsjetnik je da ...
eSpona
Objavljeno: 13/03/2017
sasa-radunovic-izborna-godinaPodijeljena i sa izgubljenim legitimitetom, Koalicija „Zdravo Berane“ ušla je devetog marta u predizbornu godinu. Bez investicija, vizije, novih radnih mjesta u ...
eSpona
Objavljeno: 27/02/2017
milija-pajkovic-cardaci-ni-na-nebu-ni-na-zemljiNa sjevernom kraju piste nekadašnjeg beranskog aerodroma nalazi se pet čardaka ni na zemlji, ni na nebu! To su Pristanišna, Pilotska i Upravna zgrada, Veliki hangar ...
eSpona
Objavljeno: 21/02/2017
dr-sanja-kovacevic-pedeset-nijansi-inspekcijeČija su krmad podno puta? E ovako, stane moj muž da sipa vode na onaj izvor iz potpornog zida, prije „tunjela“ u Zaostro da napuni hladnjak. Ja dangubna i ...
eSpona
Objavljeno: 20/02/2017
milija-pajkovic-marsalove-pudliceBio jednom u jednoj, pomalo brdovitoj, a pomalo i ravničarskoj zemlji, koja nema nikakve veze, a niti bilo kakve sličnosti, taman posla, sa ovom našom, jedan ...
eSpona
Objavljeno: 18/02/2017
fatima-mededovic-begovic-mobing-i-govor-mrznjeTermin mobing je prvi put 1984. godine upotrijebio švedski psiholog Hajnc Lejman. U našem jeziku riječi šikaniranje, maltretiranje, navodno nije bilo adekvatnog ...
eSpona
Objavljeno: 08/02/2017
janko-nikolovski-medijski-dijalozi-su-casopis-institucijaToliko je dosad pisano o značaju dijaloga o medijima (čitaj: o čovjekovim pravima) kroz, u naslovu pomenuti, čak i vanregionalni časopis i kroz njegove redovne ...
eSpona
Objavljeno: 06/02/2017
kolumna-sasa-radunovic-rujiste-je-napusteno-zivjelo-rujistePrivremeno odlagalište komunalnog otpada u Rujištu ponovo se koristi, a radnici Komunalnog preduzeća sakupljeni otpad, sa povremenim prekidima, odvoze ga na ...
eSpona
Objavljeno: 21/01/2017
prof-dr-drasko-dosljak-njegos „Je  l’ na srcu ka na jezik vama,Vjerujete  l’ tome što zborite...?“                       ...
eSpona
Objavljeno: 10/01/2017
milija-pajkovic-da-li-je-kurta-murta-ili-je-murta-kurtaSa ovih stranica sam se oglasio prije dvije godine, četvrtog oktobra, kolumnom "Kurta i Murta“, u kojoj sam ponešto napomenuo o Kurtama i Murtama iz jedne zemlje ...
eSpona
Objavljeno: 02/01/2017
milija-pajkovic-srdzba-ljepotice-bistriceMalena Crna Gora mogla se do avgusta 2012. godine pohvaliti nečim čime se nijesu mogle podičiti ni mnogo veće i razvijenije zemlje - naime, u tom trenutku u njoj je ...
eSpona
Objavljeno: 27/12/2016
sasa-radunovic-ali-baba-i-17-politickih-razbojnika-ili-kakav-je-kraj-koalicije-zdravo-beraneNakon prekida Dvanaeste sjednice SO Berane, održane u aprilu, kada je neusvajanjem i ponovljenim glasanjem Izvještaja o radu predsjednika Opštine, koji je, iz ...
eSpona
Objavljeno: 15/11/2016
milija-pajkovic-nole-glavu-gorePrisjetih se jednog davnog trenutka, prisjetih se bokserskog okršaja između BK Berane i BK Budućnost, koji je održan pred krcatim gledalištem, na hramu beranskog ...
eSpona
Objavljeno: 14/11/2016
sasa-radunovic-na-istoku-stare-price-na-zapadu-nista-novoOno što je Espona najavila još u februaru, da će beranska lokalna uprava morati da radi rebalans i da je njegova struktura nerealna i izrazito potrošačka, danas se ...
eSpona
Objavljeno: 06/11/2016
dr-drasko-dosljak-izbori-i-vladaStandardna pitanja nakon svih izbora, pa i crnogorskih, jesu: Ko će i kada formirati Vladu? Nakon oktobarskih parlamentarnih izbora u Crnoj Gori ovim pitanjima ...
eSpona
Objavljeno: 31/10/2016
milija-pajkovic-pismo-bake-njegosave-ili-glasacu-sinko-za-vas-kad-bidnete-na-vlasNije prošlo mnogo od završetka ovih poslednjih naših izbora, kad nam stiže pismo! Pristiže ti ono u ovo vrijeme fejsbuka, tvitera i ostalih zavrzlama i gubivremena ...
eSpona
Objavljeno: 29/10/2016
komnen-becirovic-napad-na-njegovo-velicanstvo-izvor-moraceEvo već tri decenije kako se vodi borba za spas Morače koja je još od početka poprimila evropske, ako ne svjetske razmjere i tokom koje se ispostavilo da je Morača ...
eSpona
Objavljeno: 19/10/2016
sasa-radunovic-dok-je-df-a-nema-zime-za-dpsOvaj osvrt mogao je da sačeka par dana. I da bude, opet, isto (ne) atraktivan i (ne) čitan. Mogao je, ako se kalkuliše i čeka šta će biti dalje... Ali, onda bi ...
eSpona
Objavljeno: 05/10/2016
milija-pajkovic-atak-na-srce-moraceSelo Ljevište, u Gornjoj Morači, nalazi se na 1.173 metra nadmorske visine, ispod jednog od vrhova planine Lole - Zebaoca! Prema popisu iz 2003 godine u selu je ...
eSpona
Objavljeno: 27/09/2016
drasko-dosljak-evropski-dan-jezika Koliko jezika znaš, toliko vrijediš Latinska izreka Jezici su nastajali i nestajali. Ima jezika koji su nestali bez traga, neki su se trasformisali u niz ...
eSpona
Objavljeno: 18/09/2016
sasa-radunovic-savoNakon primirja između politike i političara sa jedne strane i građana sa druge, već čuvena beranska priča o odvoženju i tretmanu otpada ponovo je aktivirana. U ...
eSpona
Objavljeno: 06/09/2016
fatima-mededovic-begovic-za-moju-i-vasu-lijepu-crnu-goruPoštovani/e građani/ke, Obzirom da me svakoga dana zovu nekakvi “misionari“, koji hoće da spasu državu - samo ako im našim glasovima omogućimo lagodan život ...
eSpona
Objavljeno: 27/08/2016
milija-pajkovic-da-li-neko-u-crnogorskom-sportu-koristi-nedozvoljena-podsticajna-sredstva-odnosno-dopingLjetnje olimpijske igre u Riju, s prizvukom karnevala i Kopakabane, okončane su - medalje su podijeljene i olimpijsko selo je ostalo prazno. Preostaje vrijeme ...
eSpona
Objavljeno: 24/08/2016
milija-pajkovic-vazno-je-ucestvovatiKrilaticu "važno je učestvovati" koja je trebalo da odslikava duh Ljetnjih sportskih igara, odnosno Olimpijskih, nije izrekao, kako se često navodi, osnivač ...
eSpona
Objavljeno: 21/07/2016
perica-jokic-mister-kontejnerPreksinoć je u beranskom Centru za kulturu vrhunski dobro odigrana predstava - monodrama „Junak đevojka“ u izvedbi glumice Jelene Ivanišević - Paunović. I sve bi ...
eSpona
Objavljeno: 15/07/2016
sasa-radunovic-krug-je-zatvorenPrivremeno odlagalište komunalnog otpada u Rujištu, definitivno, nije više u opticaju i lokalna vlast traži drugu lokaciju za te namjene. To više nijesu samo ...
eSpona
Objavljeno: 10/06/2016
janko-nikolovski-prica-o-skracivanju-frontaili: ... aux armes citoyens... Herceg Novi je krajem maja doneo, barem za mene, jedno važno otkrovenje. Izuzetno autoritetni i evropski formatirani učesnici ...
eSpona
Objavljeno: 03/05/2016
milija-pajkovic-vatraNe zna se da li se to i, uistinu, desilo, ali se već dugo i to naveliko priča o nekim našim ljudima koji su otišli na rad u inostranstvo, u jednu državu, sređenu po ...
eSpona
Objavljeno: 11/04/2016
mandic-oce-smjenu-radojke-rutovic-da-bi-imali-jos-jedne-vijestiDio opozicije neće da potpiše Sporazum o slobodnim i fer izborima dok direktorica nacionalnog Javnog servisa Radojka Rutović ne podnese ostavku. Ucjena koju zdrav ...
eSpona
Objavljeno: 07/04/2016
sasa-radunovic-izvjestajNa prekinutoj Dvanaestoj redovnoj sjednici Skupštine opštine Berane, Koalicija „Zdravo Berane - SNP-DF“ izgubila je izborni legitimitet. Ma kako da se pravno tumači ...
eSpona
Objavljeno: 30/03/2016
milija-pajkovic-smece-necije-savjestiMalo je varoši u Crnoj Gori, a možda i šire, koje su doživjele takvo posrnuće, kao što je to slučaj sa Beranama, nekadašnjim živopisnim i bajkolikim mjestom iz doba ...
eSpona
Objavljeno: 21/03/2016
dr-drasko-dosljak-zivjela-poezija(Uz Svjetski dan poezije) Svjetski dan poezije (World Poetry Day)  proglašen je od strane UNESCO 21. marta 1999. godine, od kada se kontinuirano i obilježava. ...
eSpona
Objavljeno: 13/03/2016
sasa-radunovic-pola-mandata“Do kad ćemo slušati priče o asfaltiranju puteva? To je ružno i pokazuje na koji ste nivo doveli Berane tokom svoje vlasti, kad u dvadeset i prvom vijeku govorite o ...
eSpona

Iz ugla satiričara:

Preporučujemo knjigu:

 

Vildan knjiga

 

Priča eSpone