Prof. dr Milorad Jevrić (Ivangrad, 1950) objavio je, sredinom minule godine, knjigu, u izdanju banjalučke „Besjede“,  „Marko Miljanov Popović u književnoj kritici i beletristici“.

U predgovoru ove knjige o istaknutom crnogorskom vojvodi Marku Miljanovom (1833 – 1901), autor ističe: Proslavljeni ratnik, vojvoda i pisac i prije nego što je objavljeno njegovo najpoznatije djelo, 'Primjeri čojstva i junaštva' (1901), postao je pozbnat širom balkanskog, slovenskog, pa i evropskog svijeta kao čovjek izuzetnih ratničkih vještina i slobodarskih ideala, veoma zaslužan za konačno oslobođenje Crne Gore od turskog ropstva. On je tu slavu još više uveličao i raširio svojim književnim djelima. Bilo je na našim prostorima još junaka njegovoga ranga, ili možda i viših od njega, ali su njegova književna djela (Primjeri, Pleme Kuči unarodnoj priči i pjesmi i Život i običaji Arbanasa) doprinijela njegovoj većoj slavi i trajnijem narodnom sjećanju u poređenju sa ostalima“.

Knjiga je koncipirana od četiri cjeline: Studije; Ogledi o naučnim monografijama; Rasprave, studije, izbori, zbornici, zbirke anegdota, izdvojeni radovi; Ogledi o beletrističkim djelima i Prilozi.

Prva cjelina Jevrićeve knjige sadrži šest ogleda: Marko Miljanov Popović u kontekstu realizma; Komparativno proučavanje povijesti Marka Miljanova i romana Stevana Dučića i Trifuna Đukića o Iliji Kuču; O knjizi Pleme Kuči u narodnoj priči i pjesmi; Roman o Marku Miljanovu Popoviću i Crnoj Gori na ruskom jeziku; Najznačajniji izbor – slovo i vijek: Marko Miljanov u ogledu kritike; Poetika i etika Marka Miljanova Radomira V. Ivanovića.

U književnom djelu Marka Miljanova u velikoj mjeri „nauka i književna umjetnost našle su svoje prirodno jedinstvo. Pisac je nauku poistovjećivao sa istinom, a istinu sa istorijom i poezijom. Pored istinitosti u svojim pričama, pisac je insistirao i na njihovoj estetičnosti, jer je stalno isticao da događaji moraju biti vješto opisani. Svoja književna djela gradio je pretežno na događajima vezanim za jedan uži region i po tome pripada piscima regionalne književnosti“.

Drugo poglavlje sadrži trinaest ogleda, pored ostalih: Jagoš Jovanović – Marko Miljanov; Josef Holeček – Marko Miljanov u svom vremenu; Đorđe Kostić – Rečnik Marka Miljanova; Jovan Čađenović – Književno stvaralaštvo Marka Miljanova; Dara Vučinć Varga – Susreti, dodiri i prožimanja usmenog narodnog stvaralaštva i pisane književnosti u dela Marka Miljanova; Slobodan Tomović – Crnogorske vojvode, Miljanov i Miljan Vukov; Rajka Bigović Glušica – Jezik Marka Miljanova; Mihailo Vukčević – O Marku Miljanovu; Bane Ivanović – Istina o poeziji Marka Miljanova; Novo Vujošević – Vojvoda Marko Miljanov u Bogišićevoj anketi o pravnim običajima; Dušan Ičević – Čojstvo.

Jovan Čađenović je, podsjeća dr Jevrić, zapisao da je „Marko Miljanov prvi čovjek iz svoga plemena i kraja koji se bavio književnim radom, i da se pri definitivnom zapisivanju oslanjao na sjećanja drugih usmenih kazivača, na priče i pjesme koje su postojale u narodu, pa i neke koje je sam prije toga stvarao i uobličavao. On izdvaja sažetost i umjetničku zrelost Primjera nad ostala dva opširna djela Markova“.

Slobodan Tomović je u svojoj knjizi, kako piše profesor Jevrić, „u izradi moralne biografije Marka Miljanova uložio sve svoje kreativne potencijale i predstavio ga u svoj kompleksnosti. On je kod Marka Miljanova uglavnom potencirao njegov etički i književni lik, a znatno manje ga je prikazivao kao vojvodu i ratnika za slobodu

Treće poglavlje knjige je i najobimnije – sadrži 23 cjeline. Tu su, pored ostalih, i: Naši i stranci o Marku Miljanovu; Gezeman Gerhard – Heroische lebensform; Živko Đurković – Čojstvo i anegdota; Ljubomir Zuković – Stazama usmenosti; Besjede o Marku Miljanovu; Prvi guverner Podgorice; Narod o Marku Miljanovu; Božidar Đondović – Muzej Marka Miljanova na Medunu; Umjetničke i naučne vrijednosti djela Marka Miljanova, i dr.

U četvrtom poglavlju, Ogledi o beletrističkim djelima, zastupljene su autorove analize: Simo K. Ivanović – Pero Popović i jusuf beg; Trifun Đukić – Marko Miljanov; Radomir M. Popović – Sunčani visovi; Bane N. Ivanović – Prsten i Novak Kilibarda – Marko Miljanov.

Posljednje poglavlje ove Jevrićeve knjige sadrži Priloge – literaturu i bio-bibliografiju Marka Miljanova Popovića.

Knjiga prof. Milorada Jevrića potvrđuje da se u književnim Popovićevim pogledima „potvrđuju najviše stavovi realističke poetike, najčešće preko afirmacije malih junaka nad velikim i izuzenim. To su junaci od krvi, mesa, obični ljudi koji svim srcem brane svoja bratstva i plemenske interese, poznati uglavnom samo u svom užem okruženju. Izvlačeći njihova imena iz anonimsnosti, pisac je na najbolji način u prve redove nacionalne vrijednosti stavio sam narod“.

Ovom knjigom, čiji su recenzenti akademik Radomir V. Ivanović i prof. dr Danica Andrejević, prof. dr Milorad Jevrić je dao odličan prilog obimnoj bibliografiji Marka Miljanova Popovića.

I na kraju, ističemo ukazivanje književnika Čeda Vukovića na Markovu misao da su male pobjede značajnije od velikih: „ Jer –kaže sam Marko – velike pobjede 's prosutom krvlju zemlje i gradove obaraju', a manje pobjede 'božanski dišu i mirišu“.  Ovo je knjiga koja cjelovito sagledava život i djelo crnogorskog vojvode Marka Miljanova Popovića.

Prof. dr Draško Došljak