Kao i sva živa bića i riječi imaju svoj vijek: rađaju se, odrastaju, žive i nestaju.
Nova vremena, nove tehnologije, globalizacija, migraciona kretanja neslućenih razmjera, odlazak mladih sa sela, izumiranje tradicionalnih zanata i poljoprivrede, doveli su do tektonskih promjena u uslovima i načinu života uopšte, a samim tim i do promjena u jezičko - govornim performansama i mog zavičaja.
Rađaju se i nastaju nove riiječi i novi izrazi koji prate ta nova vremena. Stare riječi i izrazi, kao ostavština turskih, italijanskih ili albanskih arhaizama, okalemljeni i određenim ovoprostorskim načinom izražavanja, polako iščezavaju i padaju u zaborav, čekajući da ih se neko, s vremena na vrijeme, sjeti.
Nijesu one baš sve za zaborav, niti je nužno da budu olako odbačene, jer zaboravljajući njih zaboravljamo deo leksike, deo duhovne kulture, deo običaja, deo života, mitologije i istorije. Brojni tekstopisci, poput autora ovih redova, za trenutak skinu veo prašine sa njih prisećajući ih se pišući ponešto o svom zavičaju i običajima u njemu, nostalgično izkazujući žal za vremenom svog djetinjstva.
Za razliku od urbanih sredina, život u seoskim područjima neminovno je bio opredijeljen uslovima, načinom života i poslovima koji su bili dominantni u tim sredinama. Život u zajednici mnogočlanih porodica koje su se bavile poljoprivredom, niži nivo obrazovanja starijih i nepostojanje osnovnih uslova za život uticali su na način komuniciranja, odnosno na korišćenje brojnih riječi i izraza prilagođenih tim uslovima i tom prostoru.
Kupalo se u koritu, jer vode u kući nije bilo, a samim tim ni kupatila. Petrolejske lampe i fenjeri bili su u upotrebi dok nije uvedena elektrika. Pješačilo se dugo da bi se stiglo do varoši i po nešto prodalo ili kupilo od neophodnih potrebština za život.
Domaće mlijeko, sir, skorup, sušena slanina i meso, hleb od domaćeg žita, salata iz bašte, pekmez od šljiva i raznovrsno voće bili su glavna hrana u seoskim domaćinstvima. Nije bilo banana, ananasa, mandarina i ostalog južnog voća. O čokoladi se moglo samo sanjati. Djeca su od malena učena šta nije pristojno.
Vaspitavana su po starom patrijahalnom receptu da su "dobar dan",“ hvala“ "izvolite", “izvinite” ili "molim" riječi koje ne bole, da su to melemne riječi koje otvaraju i najteža vrata i da se njima ne gubi apsolutno ništa, a dobija se divna navika koja vuče za sobom još mnogo sličnih i daje dobra osnova za formiranje ozbiljne ličnosti.
Komšije su bile glavni oslonac i u dobrim i u lošim prilikama. Oni nijesu bili virtuelni prijatelji, nijesu dodavani na grupe, već oni istinski i iskonski. Ispomagali su jedni druge u obavljanju poljskih i drugih radova i organizovanju veselih i tužnih događaja. Vladalo je iskreno poštovanje, što ne znači da ponegdje nije bilo i određenih čarki.
Te i takve prilike i uaporeniji prodor informacionih tehnologija u ruralnim sredinama opredeljujuće su uticale da su se mnogi stariji izrazi i starije riječi duže zadržale u govoru. Navode se neke od mnoštva koje su, u selima Beranskog atara, dugo bile u svakodnevnoj upotrebi, poput: svojština, džada, nafaka, vodnica, žmire, pljat, ćikara, naćve, vagan, ćasa, razboj, iramče, ćilim, ponjava, fanjela, džamadan, čakšire, šamija, ošvice, šaputke, takulin, kužina, ćiler, lenga, tekme, leđen, testija, kosijer, bradva i dr.
Svastika je bila balteza! Odivom se zvala djevojka (žena) koja posle udaje napušta roditeljsku kuću! Bratučed je brat od strica! Šurnjaja je žena od šuraka, a Divnom, Kraskom, Milom ili Dunjom nazivane su muževljeve sestre! Đever se najčešće zvao brato, a muž i žena rijetko su se oslovljavali po imeni. Oni su bili ON i ONA!
Tokom ljeta, kada se izdizalo u planinu i tamo ostajalo do kasne jeseni ili dok ne padne prvi snijeg, za stvari i predmete upotrebljavane su riječi koje je uveliko prekrio debeli sloj prašine, poput: kućer, katafa, kotar, crepulja, sač, verige, štruglja, karlica, kotljenica, varenika, ciribija, cicvara, jardum, smok, šilježe, dviska, ljemez, ostože, kotrofa,vrzina, vrljika, teljiga, ljesa, struga, ljuka, čektar, medenica, cingara i druge.
Svako grlo stoke imalo je svoje ime. Držeći se starih vjerovanja krava je, ukoliko ima ime i pristupa joj se lčno, mirnija, daje više mlijeka, teli se lakše i rađa kvalitetniju telad. Imena stoci davala su se od milja, obično po imenima poznatih javnih ličnosti (glumici, pjevači, sportisti, političarii...).
Najčešća imena krava bila su: Langa, Šara - Šarulja, Galla, Cveta, Ruža, Rumena, Helga, Roza, Eleonora, Elvira, Zvezdana i sl. Najčešća imena volova bila su: Jutronja, Jablan, Javor, Rudonja, Galonja, Žućko, Kitonja, Crni...
Najstarijoj kravi obično su kačili medenicu oko vrata i bila je predvodnik, dok je zvono (čektar) bilo namijenjeno za ovna. Ostalo stado je pratilo zvuk zvona i olakšavalo čobanima čuvanje. Stado je bilo stalno pod prismotrom vjernog psa, kao njihovog čuvara i prijatelja. Najčešći nazivi konja bili su: Dorat, Vranac, Zekan, Jabučilo, Zelenko....
Sve je to danas drugačije. Seoske kuće sve više zahvata paučina. Korov se širi tamo gdje su nekada bile najplodnije njive i livade. Umjesto zvuka čobanskih frula i zvona brojnih stada, koji su odjekivali planinskim prostorima, povremeno tišinu prekidaju zvuci mobilnih telefona još ponekih preostalih stočara.
A njih je na svim katunima, od Cmiljevičkih Petkovog i Mokrog dola, preko Kapa i Krčeva sa desne strane Lima, do onih na Jelovici i Bjelasici sa lijeve strane rijeke Lima, nažalost sve manje!
I danas, kao da ih slušam svakodnevno, u ušima mi odzvonjavaju mnoge te izgovorene riječi i mnogi izrazi starijih komšija i mojih seljana, a posebno onih predivnih planinki, naših baki, naših dragih rođakinja i komšinica. Želja za tim govorom, snaga, tih riječi i izraza, njihova razgovijetnost i autentičnost, vode me da napravim mali pokušaj da skinem bar deo prašine sa nekih od njih i za trenutak utolim žeđ i oglasim ih nezaboravljenim!
Evo nekoliko kratkih, ali sadržajnih, rečenica u kojima dominira autentični govor ruralnog dijela stanovništva ovog područja, koji mi je ostao duboko urezan u sjećanju, a kojeg je danas sve manje u upotrebi i koji se polako gasi.
Razgovor komšinica
Komšinice, bogami moja snajka je barabar kuću dizala sa svojim čoekom. Aferim joj ga za to! Sve joj basta! Plete bjelače, fanjele, džempere! Tke iramčad i ćilime, a veze i ošvice. Sprema zatop, žmire, a tek patišpanju kako zna da spremi - prste da poližeš. Uredno održava odaje i ostale prostorije u kući, iako je kuća na dva boja. Đecu vazda na vrijeme spremi i isprati u školu. Uz to, svako jutro sa štrugljom u ruci ide u štalu da pomuze krave i održava bašču. Prava rabotnica. Baš joj alal bilo! Za londžu ne daje abera! Mlogo je valjatna i prirodna, a itra k'o srna. Mora nešto da joj dam na peškeš. A ove naše, ovdašnje, da prostiš do podne ne podižu guzicu iz kreveta. Da nije nas baba đeca bi išla gologuza i poiskapala od gladi!
Komšijski razgovori
Komšija, po dogovoru od onomad, dođi sjutra da mi pomogneš da ugotovim crkavicu drva za zimu. Kasnije će biti mokro i glibavo! Ti ćeš od samog vrha gaja, gore od one ćafe, sjeci one deble bukove sibe i guraćeš ih niz voznik, a ja ću ih dalje sa ovim kljusetom ćerati do krlje. Nemoj samo da ulježeš u komšijin gaj. Znaš de je on dosta prgav! Za razliku od njega, na tebe se čoek vazda može oslonit!
Poslije ćeš mi pomoći da onih nekoliko štica na krovu štale ukujemo, da bi stoka bila u suvom zimus. Ne zaboravi da poneseš onu tvoju bradvu, oštrija je od moje !!!
Razgovor čoeka i žene
Ženo, evo ti ove prnje s' mene da opereš. Donesi leđen sa mlakom vodom da mi pospeš da se izmijem i donesi mi one čakšire i sukneni džamadan. Viđi jeli Crnogorska kapa u onu tamo odaju! I nju mi donesi. Uzgred, iz ćilera donesi mi đedovu kuburu, valjaće. A kud si naumio čoeku moj! Oću da idem u gornja sela sa bratanićem da prosimo naku đevojku. E, ela vala! Neka je berićetno! Samo neka je iz fine familije, da se oprijateljimo sa dobrijem ljuđima.
Razgovor đece sa babom!
Baba, oćemo li jopet da doručkujemo žmire ili onaj pekmez, koji je donijela ona daljnja tatina balteza još jesenas. Eno ga vas buđav na donjoj polici u kredencu. A kolobotnjica je još od onomad. Ako slučajno padne na nogu ovome malom đetištu može mu polomit prst! Daj ti nama baba krijući ofikari po neku feliju onoga sušenoga mesa sa tavana, pa siti da izagnamo stoku na pašu.
Đetinje igre
Djevojčice su majkama pomagale u kućnim poslovima, a kada su bile slobodne ipale bi se na ipaljci, koju su đedovi pravili na nekoj velikoj džanjarici ili orahu. Igrale su se i klece i titrača, a zajedno sa muškarcima igrale su “borbe između dvije vatre”, “vojnika”, trakamice ili žmurke, a poneka bi se i loptale barabar sa muškijema.
Muškarci, pored loptanja, kao obavezne igre, igrali su još i klisa i maške, gudže, vojnika, lovaca, puljica i sl. Čuvajući stoku na gigalje su hodali i trčali po livadama !!!! Ostajalo bi se napolju sve dok ne padne mrkli mrak. Ukoliko se nije obavio neki posao, nije poslušao komšija, doživjela neka povreda (polomljen prst, ruka ili noga, obično poslije pada sa drveta) ili napravio neki drugi zijan, znao se dobiti i po neki šamar od roditelja ili starijih komšija, što se smatralo kao deo kućnog vaspitanja.
Planinke kao čuvari katuna
Planinke su tokom ljeta, boraveći u planinu, spremale smok za porodične potrebštine i za prodaju. Manja djeca su nakon završetka školske godine ljeto obavezno provodila sa svojom babom na katunu. Svoje suđe: štruglje, kabliće, vagane, safe, kace, burila, održavale su vrlo uredno. Za pranje rublja koristile su cijeđ koji je davao bjelinu i prijatan miris, što je planinke, uz rumeno lice, činilo još urednijim. Njihove ošvice bile su bjelše nego što su ove koje se danas mašinski peru.
Putnike namjernike i druge prolaznike dočekivale su sa izrazima poštovanja. Koje nijesu prepoznavale pitale bi: Koji to bijaste momčadi! Iz gornjija sela tetka. Dođemo ti neki bratanići. Ene, ja nepoznado moju svojštinu. Umorni ste od puta, jel' de! Velja je žega! Oćete li kafu iz ćikare ili vodu iz testije, koju je ovaj moj kuro malo prije donio s' čubline. Možda bi bilo bolje da na ovu žegu uspem po jednu safu ledne ire iz bronzina ! Poslije će vam tetka staviti i malo jarduma koji sam juče pravila da se obidete.
Rječnik
Zaboravljenih (iščezlih) Riječi i izraza
A
a (kao pitanje) - što reče, nijesam čuo, ponovi
aba - grubo sukno
aber - glas, dojava, vijest, slutnja
adet - običaj, navika, tradicija
aferim - bravo, svaka čast za nešto dobro urađeno, zdrav i živ bio
air - korist, ćar, sreća
airli - srećno bilo, srećno veselje, neka je sa srećom započeti posao (temelj, krov ili
neki drugi važan posao)
ajat - pokriven trem na drvenoj kući, balkon
ajde - hajte, dela, neka bude, dobro, ko bi rekao, nije valjda, bjegaj
ajtar - volja, merak, ljubav
ajvan - domaća stoka; lucprda, blesav čovjek, tunjavko, pomanitao čovjek
aknuti - naglo, silovito krenuti, jurnuti
ala - velja sila, aždaja
alajka - skitnica, rospija, nemoralna žena, kurvetina
alaliti - oprostiti, dići ruke od nečega, pokloniti
alamunja - vjetropir, nemirnog duha
alav - osoba koja preterano jede
alobitan - alav, proždrjiv, pretjerano ješan
am - deo konjske opreme za uprezanje konja u kola (kočije)
aman - preklinjanje, vapaj kojim se traži milost, pomoć (pobogu, zaboga, oposti)
amanet - zaveštenje, časna riječ
ambar - drveni koš platen od pruća koji služi za smještaj kukuruz
aps / apsana - zatvor, bajbukana, buvara, prdekana, đuza
aram te bilo - sram te bilo, prokletstvo, što učini nesrećo božja
arija - čist vazduh, svježina
argatovanje - nadničenje, rad kod drugoga
aršin - mjera za dužinu
astal - sto
ašikovanje - vođenje ljubavi, ljubavisanje
at - viđen konj, konj za trke, konj za svatove, dorat
avet - utvara, strašilo, prikaza
avetinja - lakomislena, priglupa ili maloumna osoba, budala, ludak
avizn - bistar, pametan, razuman
avlija - ograđeno kućno dvorište
avraula - osoba zastrašujućeg izgleda, strašilo
B
baglama - metalna šarka za vrata, prozore
bačati - oštro osuditi
bagljiv - oboljelo kljuse, bolestan konj, raga
bajat - ustajao, nije svjež, star, ubuđan
bala - pjena na ustima, veća gomila sijena ili slame spremna za nošenje, naramak
balčak - držač hladnog oružja (sablje, jatagana mača i sl.)
balteza - svastika, ženina sestra
baljamez - ironična naziv za neku “važnu“ facu, neko ko se pravi važan banda - strana, grupa propalica
banuti - iznenada doći, odjednom se pojaviti
barabar - uporedo, jednako
bardak - glinena posuda za služenje rakije gostima
baskija - siba, dugačko otesano drvo za ogradu (bukova, brezova ili jasenova siba)
bastati - biti sposoban za nešto, biti vješt
batali (ti) - prekini, prekinuti, trenutno nešto obustaviti
batisati - premoriti se
bauk - strašilo
bazdi - smrdi, zaudara
begenisati - dopadati se nekom, tajno voljeti nekog
begluk - stočni pazar, stočna pijaca
belaj - nešto loše,šteta, nevolja, nesreća, zlo
belegija - brus za oštrenje kose
beli - zaista, tako je
bena / benaš - tikvan, duduk, praznoglavac, zevzek, moron
berićet / berićetan - nafaka, plodan, obilan (rodna godina)
bijeli mrs - skorup (kajmak), sir
bilmez - tupav čovjek, trut
bisage - dvosjedna torba od kozje dlake koja se stavlja preko samara
bizgulja - izazovna (napadna) ženska osoba, bezstidnica
biskvit - keks
biza - keruša, kula, pašče
bjelače - muške vunjene čarape, vunjeni nazuvak od članka do koljena
blejanje - oglašavanje ovaca; skitanje bez cilja, avetanje, zunzaranje ili zevzečenje
boj - sprat na kući (gornji boj); borba; dvoboj, nadmetanje ljudi u nekoj vještini
boleć - svojtljiv, dobar, osjećajan
bon - bolestan, slabunjav
boza - osvežavajuće bezalkoholno piće koje se dobija fermentacijom kukuruza - projinog
brašna, šećera i kvasca
brabonjak - izmet od ovce
bradva - mala majstorska sjekira sa posebno zakrivljenim drvenim držalom za obradu
drvemih štica, duga za burad i kace, greda i siba
bratučed (a) - brat od strica, sestra od strica
bratanić - sinovac, dijete od brata
bratanica - ćerka od brata
brav - najčešće ovca (negdje i goveče); često pogrdan izraz za čovjeka
britva (britvuljin) - vrsta sječiva sa specifičnim izrezbarenim koricama;britva za brijanje, nož
brkljajica - drvena npalica kojom se miješa kačamak (skrob). Pri vrhu ima četiri manja rogića
bronzin - posuda za kuvanje varenike, manji bronzin za kuvanje rakije
buđelar - novčanik, takulin
bukanje - rikanje, oglašavanje bika
bujer - bogat šovjek, bogataš
buljuk - stado ovaca, krdo govedi
burilo - drveno bure, posuda za vodu, rakiju ili kupus
budža - glavar, čovjek na položaju, onaj koji nešto odlučuje
C
cicvara - gotavac, jelo koje se sprema od skorupa i kačamaka
cicija - stipsa, škrt čovjek
cijeđ - lužina od pepela za pranje rublja
cik - početak zore, vrh glave (perčina)
cingara - manje zvonce za stoku
cjelivati - poljubiti u ruku osobu (posebno svekra i svekrvu kada mlada dolazi u kuću)
crepulja - glinena posuda za pečenje hljeba na ognjištu, obično ispod sača
crešnja - trešnja
crkotina - leš uginule životinje
crkavica - mali deo, sitnica
Ć
ćaga - papir, potvrda, zvanični dokaz o nečemu, licenca
ćar - dobit, korist, zarada
ćasa - veća i dublja posuda za jelo. Može biti od bakra, porcelana ili pečene gline
ćef - merak, volja, ajtar
ćepanica - poveći odcijepljeni deo drveta
ćerati - tjerati
ćibre - šibica
ćifta - loša osoba
ćikara - šolja za kafu
ćiler - mala prostorija u okviru drvene kuće, vrsta ostave
ćilim - vunjeni tkani ukrasni prostirač, tepih
ćorda - dobar čovjek, pouzdan
ćosati - sprdati se, rugati se, engati
ćosav - muškarac koji nikada nije imao bradu
ćulaf – vrsta kape koju nose muslimani ili albanci
ćumur - mrki ugalj (površinski)
ćurak - ogrtac postavljen krznom
Č
čabar - dvena posuda za vodu, mlijeko i mliječne proizvode
čador - šator, kišobran
čalma - omotač oko glave
čakma - zid od lestvica ispunjen sitnim kamenjem a potom izmalterisan
čakšire - muške gaće , pantalone
čamiti - biti usamljen
čamotinja - samotinja, samoca
čantra - muška kožna torba na preklapanje
čapra - koža od ubijene ili zaklane životinje
čarka - manja svađa, prepirka
čegović - od koga bratstva neko vodi porijeklo, koje je prezime
čeljade - osoba, lice
čektar - zvono koje se stavlja oko vrata obično ovnu
čemer - jad, tuga
čeznuti - brinuti
čivija - ekser
čokanj - mala flašica specijalnog oblika za rakiju
čora - mala djevojčica, djevojčurak
čukalj - zglob
čukar - kamenjar
čuma - đavo
D
dalga / dalgadžija - hvalisanje / hvalisavac
dâko - valjda, mozda, vjerovatno
dangubiti - biti bezposlen ili raditi nešto od čega nema koristi
debe - manja drvena posuda
degeš - enganje, zezanje
dilber - ljepotan, viđen, razvijen, dobro građen
divan - razgovor, sastanak, dokolisanje
doakati - doskociti nekome,savladati nekoga
dockan - kasno
dokle - do kada
dolama - gornji deo odeće obično od čoje
dupke - uspravno, puno do vrha
dumača - paprađe koje raste uz kleku, smrču ili neko drugo drvo u planinu
duvar - zid od kuće ili štale
dviska - dvogodišnja ovca ili koza
Dž
džaba - uzalud, nekorisno
džada - ulica, put
džaklja - tkana vunena torbica u kojoj su đaci nosili knjige ili čobanice predivo i hranu
džamadan - sukneni muški prsluk na zakopčavanje vezen zlatnim ili srebrnim koncem
džangrizalo - zvocanje, onaj koji svemu nalazi manu
dževap - odgovor, rješenje za neki ozbiljan problem
džibra - komina od voća, ostatak od iscijeđenog voća ili grožđa od pečenja rakuje
džezva - manja limena ili bakarna posuda za kuvanje kafe
džuda - haljina od sukna za devojčice
džumbus - karambol, haos, kada djeca naprave nered
Đ
đakonije - puno lijepe i raznovrsne hrane i slatkiša
đerdan - ogrlica oko ženskog vrata
đetinja - žena u drugom stanju, sam druga
đinđuva - minđuša
đozluci - naocari
đuture - sve skupa, ujedno, ukupno, paušalno (bez brojanja ili mjerenja)
đuturum čovjek koji se izležava, džabalebaroš
đuveglija - momak za ženifdbu
E
e - i, šta sad
ea - uzvik kod zaustavljanja upregnutih konja (stani)
ela - rečica za iznošenje molbe kroz blagu zapovijest
enganje - šala, zezanje
F
fabiti - dozivati stoku
fanjela - ručno pleteni vunjeni džemper ili pulover
fela - vrsta, soj rod, često se upotrebljava i za lošu vrstu ljudi
felija - kriška, parče hleba, sira
fenjer - ručna lampa od od lima i stakla
ferije - raspust, ljetnji odmor
fes - kapa od mekog vunenog sukna - čoje, najčešće bordo boje koju nose islamski sveštenici
feretizan (a) - bolešljikav(a)
firanga - zavjesa
fišek - vrsta municije za ručno vatreno oružje
frljuknuti - baciti kamen (ili nešto dtugo) napamet i daleko
fundarati - remetiti, premještati
fukara - loš čovjek, nikogović
fukati - ždrati, jesti bez mjere
fursatiti - osiliti, ucjenjivati
furuna - vrsta peći za grijanje
G
gabelj - čergar, ciganin, rom
gabonjati - pogriješiti, ogriješiti se o nekoga
gairet - veselje, proslava
galatan - glibav, prljav, umazan
gas - petrolej
gerga - gomila, rulja, masa ljudi
gerelj - stari čovjek dosta narušenog zdravlja, matorac
gigalje - štule, drvena naprava za hodanje
glib - blato, prljavština
gredom - usputno, uzgred
greota - sažalijevanje nekoga
grivna - metalni steznik za učvršćivanje kose za kosište
grušavina - napitak od ukuvanog slatkog mlijeka
guber - debeli vunjeni pokrivač
guđeti - guslati, zanovijetati
gumno - ravno mjesto na kome se vrše žito; mjesto na kome se ljudi sastaju, druže i igraju
gungula - metež, vreva
gurbet - čergaš
gužva - upletena navlaka od pruća koja služi za zatvaranje ljese (vratnice) na toru
H
hanuma - supruga, nevjesta, mlada
herbar - sveska za čuvanje presovanih biljaka
hećim - ljekar
horda - zajednica nekoliko porodica; neobuzdana rulja ili masa ljudi
I
i - upit šta, šta bi, pa šta
igbal - sreća, zadovoljstvo
iđe - igdje
i(u)džerica - mala trošna kućica
ič - nimalo, ništa
insan - osoba, lice, čeljade
ipaljka - ljuljaška za djecu napravljena od jakih konopaca i vezana za poveće drvo
Ira - surutka
iramče - vunena tkanina, prekrivač
itati - žuriti, ubrzati hod
itar / itra – brz / brza, valjatan / valjatna
išćil - sumnja
izba - prostorija za stoku u prizemlju stare drvene kuće. Taj nivo je od kamen a iznad je
prostor za stanovanje, obično sa dvije mane sobe i jednom ovećom gdje se jelo
izjaviti – izdignuti, istjerati stoku na planinu / katun
J
jado (a)/ mrčo (a) - bijednik, nesrećnik,čovjek bez ugleda i poštovanja
jaglika - rani prolećni cvijet
jaina - sova, noćna ptica
jalov (a) - neplodan (a)
jamac - garant
jamuža - sveža nekuvana varenika
jaram - drvena naprava (zaprega) za uprezanje volova u plug ili kola
jardum - gusta ovčja varenika koja se oko ilindana miješa na tihoj vatri da ne prokuva japija - drvena građa za krov
jarčika - dugogodišnja drvenasta biljka koja raste u korovu
jazuk - sram, stid
jedanak - odjednom
jeftika - teška bolest pluća, tuberkuloza
ješan - koji je vazda pri apetitu
jezid - nevaspitan, drzak, ljut
jok - ne, nije
jopet - opet, ponovo
jurde - na juriš, na brzinu
K
kablić - manja drvena posuda u kojoj planinke kisjele mlijeko
kadar - moćan, jak
kadifa - vrsta cvijeta, svilena tkanina
kačamak - jelo od kukuruznog brašna
kačamar - vrsta drvene oklagije za miješanje kačamaka
kantar - naprava za mjerenje težine
karaboja - boja od kora jove kojom su se farbale vunene stvari
karati - kritikovati, koriti nekoga
karijega - starinska drvena stolica sa naslonom
karivolice - drvena kolica sa točkom za iznošenje đubriva na njivu ili baštu
karlica - drvena posuda za razlivanje varenike
kastig - bruka, sramota
kastigulja - žena sa dugačkim jezikom, jezikuša
kastile - namjerno doći nekom u posjetu
katafa - natkriveno mjesto gdje se obično sklanjaju čobani od oluje ili gdje ovce planduju
katun - povremeno planinsko naselje izgrađeno od drvenih stanova (koliba, brnara) u
kojima stočari borave tokom leta, kada odvode stoku na planinske pašnjake.
kavga - svađa, prepiranje, tuča, metež
kijamet - jako nevrijeme, oluja
kivan - osvetoljubiv, ogorcen na nekoga
kladenac - izvor vode, čublina
klapusati - sporije ići, nerazgovijetno pričati
kljast - sakat, bez ruke ili noge
ključaonica - drvena pijavica za zaključavanje vrata sa unutrašnje strane
kljuse - konj, obično iznuren, raga
kolijer - kragna
kolomboć - kukuruz
kolo(m)botnjica - kukuruzni hleb, proja
komišanje - ljuštenje kukuruzne šišarke (klipa); ljuštenje lješnika ili oraha i sl.
kondure - vojničke cipele
kostura - tupa britva, zarđali nož
kosijer - naprava od čeličnog sječiva i drvenog držalja,služi za sječenje grana i korova
košara - staja za stoku
kotar - pletena ograda oko sijena, ograda od siba oko sijena
kotljenica - duža drvena oblica na kojoj se kači kotao ili neka kanta u kojoj se kuva varenika
ili nešto otkuvava. Postavja se na drvene soe koje se postavljaju pored ognjišta
kotrofa - drvena ili metalna posudica za držanje brusa (belegije)
kredenac - starinski ormar smješten u kuhinji ili trpezariji, vitrina
krme - svinja
kuđelja - vlakno od konoplje od čega se pravi konopac, tkanina, odjeća i sl.
kuke - drvena naprava koju vuku volovi za tjeranje drva
kuraž - hrabrost, smjelost
kužina - letnja kuhinja, manja zgrada u dvorištu
kvarat - staklena boca od četvrt litra u kojoj planinke drže rakiju za sramne goste
kvartin - adresa, stan, iznajmljena soba, konak
L
labrnja - njuška
landarati - bez veze skitati, muvati se
lapis - olovka, plajvaz
lastra - tanji lim, pleh
leđen - lavor
ledina - utrina, ornica
lenga - ostože postavljeno između dva drveta (ili dvije soe) na kojem se suši posteljina
letrika - elektricno osvjetljenje
liver - libela
liše - izuzimanje nekog; sem, osim, izuzev
londža / londžisanje - sedeljka, posjelo
lom - krš, nered, haos
luba - kora od drveta (smrče ili trešnje) koja se koristi za krovni pokrivač stanova
lubina - stomak, utroba
luč - suva borovina koja služi za potpalu vatre
lug - močvarna šuma, voda u kojoj je prokuvan pepeo; cijeđ za pranje
Lj
ljaga - sramota, bruka, uvreda
ljemez - drvena motka/grana koja se stavlja preko sijena; čovjek od ugleda
ljesa - vratnica ispletena od pruća za tzatvaranje tora ili kapija
ljuka - naprava (drvena roglja) u koju se stavlja tele dok se krava muze
M
mađija - omama, prevara
mačuga - drveni štap, motka za poštapanje
makanja - tek rođeno dijete, beba, malo sićušno dijete, nejač
makse - skloni se, pomjeri se
manit - blesav, luckast
marva - stoka; nevaspitana osoba
mašala - izraz dopadanja, radost za prinovu, prelijepo dijete,berićet
maše - naprava za potpaljivanje vatre (u obliku štipaljke), vađenje ugaraka ili žara
matrak - mućak, šipak
matuf - glupan, slabouman; senilno staro čeljade (pomatufilo)
medenica - zvono za stoku
međaš - međa, kamen koji oznacava granicu imanja
mećava - jako kovitlanje vjetra sa snežnom padavinom
merak - zadovoljstvo, volja
metiljav - bolešljiv
mezgra - sok ispod kore bukovog drveta koji je veoma ukusan
milet / miletkinja - osoba koja se dodvorava, umije od svake ruke
mimo / mimo ljude - drugačije, posebno
moba - dobrovoljna akcija, stari narodni običaj da komšije i prijatelji pomažu pri većim
seoskim radovima (kopanje temela, postavljanje krova, kosidba i sl.)
muči tu - ćuti, prekini, šta znaš ti slinavče jedno!
mrš – marš, psovka za napolje
mufljuz - šlihtara, pokvarena osoba, onaj koji s uvlači, prepredena osoba
mule - magare, mazga
musafir - gost, putnik namjenik
mustaći - brkovi (obično neuredno održavani)
muštuluk - dobar glas, radosna vijest
N
na - eto ti, evo ti, uzmi
nabasati - slučajno naići, natrapati
nabiguz - gotovan, mufljuz, izjelica
naćve - drvena posuda za miješenje hleba, za cijeđenje mesa prije sušenja i sl.
nafaka - berićet, plodovi roda žitarica, povrća, voća
na jabane -na odmor
najamnica - sluškinja, kućna pomoćnica
nako - nekako
nâm - glas, ugled, poštovanje
naprcati se - dobro se najesti
navedenko - svojeglav, bandoglav, tvrdoglav čovjek, jednouman
naviljak - manja gomila sijena, plast
na zor - na snagu, silom
nesoj - osoba slabog karaktera
nikogović - loš covjek, nesoj, vucibatina, niko i ništa
nizami - naziv za turske vojnike
nu de - kreni, počinji, hajde
nevićbog - zabačen nepristupačan teren, vukojebina
nevjesta - mlada, tek udata žena
nožice - veće makaze za striženje ovaca
nužda - poteba, nevolja, muka
nužnik - toalet, WC, zahod, ćenef
NJ
njakati - rikati
njiviti - gajiti djecu
njunjav - smotan čovjek, budala
O
obisti - probati, okusiti jelo
obojak - uložak za opanke
obor - avlija, dvorište
oblizniti - donijet na svijet dvojke
oburvati - razrušiti, porušiti, srušiti
odaja - manja intimna prostorija u starinskoj kući gdje se odmara, presvlači
(o)deljati - tesati drvo, baskiju, tarabu
od - hod
odanuti - malo se odmoriti
oder / odrijeti se - fizički se namučiti, premoriti
odiva - udata žena koja odlazi iz roditeljskog doma
odžaković - porijeklo, potomak neke ugledne loze (plemena, bratstva)
ođe - ovdje
ofikariti - odsjeći nešto jednim potezom i na brzinu
ofukati - pojesti
ofujati se - obrukati se
onđe - na ono mjesto
ognjilo - kresivo od gvožđa (čelika) savijeno u obliku slova B kojim se kreše o kremen da bi
se izazvale varnice i prenijele na trud; ukresa za potpalu vatre ili za paljenje duvana
oj / oja - odazivanje
okle - odakle
oli - hoceš li
ološ - loš čovjek, baraba, propalica
omar - poveća šuma
omrčen - ojađen, unesrećen
onomad - prekjučer
opanak - vrsta obuće od kože i opute
opuč - oder, premor
oputa - uzak remen od suve kože (tanja kožna vrpca) koji služi za izradu opanaka
ordija - masa, veća grupa ljudi
oriz - pirinač
osamnuo - osvanuo, rodio se uoči tog i tog dana, stigao tokom noći iz rata, vojske i sl.
osmuditi / osmuđen - nagoreti nešto, opaljen
osti - naprava za češljanje vune ili konoplje, ribarski alat
ostože - drveni kolac u guvnu oko kojeg konj ide u krug kad se vrše žito; dugačko
drvo / stub oko kojeg se đene sijeno ili slama
ostrag - iza, odpozadi, sa zadnje strane
ošinuti - jako udariti, izgrditi, izkritikovati
ošvice - svečana vezena ženska košulja
P
pa - šta, kako
pabirčiti - skupljati, prikupljati
paćnica - uredna žena, rabotnica kod koje je sve na svom mjestu
pampur - čep, zatvarač
panaija - koljivo, kuvana i pošećerana pšenica
panjkati -. ogovarati, klevetati
parica - kocka šećera
pašenog - muž ženine sestre
pašče - ker
pljat - tanjir
patoka - slabija rakija
pendžer - prozior
perač - drvena daska sa rukodržačem za pranje rublja i posteljine
perčin - vrh glave, teme
peškeš - dar, poklon
pišman - kajanje, odustajanje
plot - pletena ograda od pruća
piždriti - cmizdriti, kmečati
poara / aranje - šteta, upad stoke u neki zabran njivu, livadu, voćnjak
počivalo - usputno odmorište
pogan - nevaljalac, bitanga; ponekad iz milošte stariji omiljene često zovu pogani jedna
ponjava - vunena tkanina, prekrivač (obično bijeli)
portik - kućni hodnik
popara - udrobljeni hleb u vruću vodu začinjenu raskravljenim sirom
posjedak - večernja sedeljka, druženje uz piće, pjesmu i šalu, igranje karata i sl.
pošandrcati - obezglaviti, pomanitati
povojnica - običaj darivanja novorođenog djeteta (pelene, novac, zlato i sl.)
prdekana - zatvor, aps, tamnica
pređa - ispredene niti od vune
prgav - zajedljiv, zao
prlo - okomito / strmo zemljište bez rastinja koje klizi
prnje - stare iznošene stvari
proćardati - bezpotrebno potrošiti novac ili imovinu
pržina - pijesak
pualjka - mjehur od svinje koji je služio kao lopta
puce - malo okruglo dugme
puljica - dugme
purilj - praziluk, vrsta luka
R
rabotna - vrijedna i sposobna žena koja zna da radi sve poslove u domaćinstvu
raboš - mali drveni štapić (drvce) koji je služilo kao dokaz (račun, potvrda, evidencija)
za izdatu robu. Obično je korišćen u vlačarama vune i bojadžinicama
raga - iznemoglo neuhranjeno kljuse
ramatiz - reumatiza
ratluk – mir, spokojstvo, komocija
razboj - drveni uređaj za tkanje iramčadi, ćilima, ponjava i drugih vrsta tkanina
razjagmiti - brzo ugrabiti, osvojiti
razobadati - pomamiti se (stoka za vrijeme vrućina obada se prema debeloj ladovini)
raša - ženska suknja
rašak - veoma ukusni divlji plod koji se pojavljuje u brazdi kada se oru njive
razvalina - ruševina, ostaci urušenog građevinskog objekta
rednja - epidemija gripa
remik - kaiš, steznik
reza - vrsta zatvarača drvenih vrata (drvena ili metalna ključaonica)
reziljiti - grditi nekoga, postiđeti nekoga
rinuti - čistiti đubre u štali
rilo - usna
rospija - pogrdan izraz za nevaljale djevojke, kurvice, lukave osobe
ršum - lom, nered, haos
S
sabajle - rano zorom, poraniti
sač - veliki metalni ili zemljani poklopac ispod koga se na ognjištu peče hljeb, meso, pita i sl.
safa - caša sa drškom, posuda za zahvatanje vode sa izvora
saklovaš - cvekla
samar - drvena naprava koja se stavlja konju ili magarcu na leđa
santrač - poklopac za zatvaranje otvora na plafonu kroz koji se penje na tavan
samdruga - žena u drugom stanju
sampas - bez kontrole
sef - osim, liše
seir - čuđenje, ismejavanje, gledanje neke sramote, zaprepašćenje
serbez - komotno, slobodno, bez brige
sevap - uciniti dobro djelo, pomoći nekom, humano djelo
sikter - gubi se, marš napolje, marš iz moje kuće ili avlije
sindžir - lanac, verige
sjaviti - dotjerati stoku sa planune
skapati - smrznuti se, propasti od zime, gladi ili bolesti
skorojević - novopečeni bogataš
skorup - kajmak, bijeli mrs
skrob - vrsta jela od kukuruznog ili pšenišnog brašna
slamarica - prostirka za krevet punjena slamom ili lišćem
slino - balav, umazan, slinavac
smlata (zamlata) - glupa osoba, osoba zaostala u razvoju
smočiti - jesti pomalo smoka (mrsa) uz hljeb; više hleba manje mrsa
smok - bijeli mrs (kajmak sir i ostali proizvodi od mlijeka)
smrad - nešto što smrdi, zaudara
snebivati (se) -.sramiti se, stidjeti se
sofra - veliko drveni okrugi stol za ručavanje visine 30 - ak sm, oko kojeg se stavljaju
tronošci za sedenje. Nakon obroka vješa se obično iznad ognjišta
soj - rod, pleme, koljeno, vrsta, sorta
srof - masa, gomila popadalog voća ili povrđa na jednom mjestu
struga - kapija, ljesa, ulaz u tor za stoku
svojta - bliža rodbina
svrnuti - navratiti, usput malo predanuti
sungulat - nespsobna osoba, invalid
survati - pasti; stropoštati
Š
šamija - ženska marama za glavu, povezača
šaputke - dječje patike koje se obično kupuju počekom školske godine
šaša - osušeno lišće od kukuruza - kukuruzovina
šašav - blesav, lud, luckast
šćapiti - uhvatiti, maznuti, ukrasti
šeftelija - vrsta divlje kajsije koja uspijeva na kontinentalnom području. Vrlo ukusno voće
koje sazrijeva krajem ljeta i početkom jeseni
šegačenje - ismijevanje, podrugivanje
šenluk - veselje
šepurenje - praviti se važan
šeret - nemirno dijete, šaljivčina
šemakija - trikovi da se zavara trag, obmane ili prevari
šenlučenje - veseliti se uz piće
šenuti - pomjeriti se, ustupiti mjesto; skrenuti sa uma
šeret - nemirno dijete, neozbiljan čovjek
šija - vrat
šilježe - jednogodišnje jagnje
šindra - duže drvene daske za pokrivanje kuca
šiša - boca, flaša sa rakijom
šišarka - klip kukuruza, šišarka četinara
škatula - kutija cigareta
šlanjav - neuredan, prljav
šlifovan - uglađen, osoba finog ponašanja
šljegnut - sići, spustit se; sići sa uma
šmokljan - klipan, balavac
šmugnuti - umaknuti, pobjeći, zbrisati
šonja - čovjek slabog karaktera
špag - džep
števir - bruka, psovka, svađa
štica - cijepana daska
šulj - trupac
šuntav - smotan
šurnjaja - šurakova žena
šušta - kopča na bluzi ili košulji
štiljega/preslica - drvena naprava (alatka) za predenje vune ili lana ukrašena duborezom
štruglja - drvena posuda sa drškom koja služi za mužu stoke
T
takulin - novčanik, buđelar
talagan - gunj, odievni predmet
tala / taluška - ostatak šišarke kada se okruni zrno, čep, ogrev za podlaganje vatre
tavaja - vrsta stolnjaka, mušema
tefter - bilježnica, sveska
telečar - mala prostorija (drvena ili pletena kućica) za tele
teljig(a) - savijeno drvo koje se stavlja volovimai oko vrata i služi za vezivanje u jaram da
bi volovi mogli da vuku ralo, saone ili kola
tesla - alatka za obradu drveta i ukivanje eksera čije je sječivo malo povijeno prema unutra
testija - posuda za vodu (glinena) sa uskim grlićem i držačem
tmuša - mrak, mrkli mrak
tonote - naprava za hvatanje kreja za vrijeme snijega. Pravljene su tako što su na nekoj
rakljastoj grani postavljale zamke od konjske dlake i klip kukuruza na slami da bi
bile vidljivije
tor - ograda od pruća u kojoj se zatvara stoka
tranje - stara garderoba; prnje; naprava pletena od pruća za nošenje đubriva
trijebiti - čistiti livadu ili njivu od korova, granja i kamenčića
troveza - ženska kecelja
trsiti -.skloniti,otresti, odbaciti davola s vrata, skinuti
trupinа - komad, ostatak kratkog debljeg drveta
U
uar - korist, sitna ćar
učkur - gatnjik
uđenuti - uvući u nešto, metnuti komnac u iglu
udrobiti - obično staviti proju u mlijeko ili varaniku
ular – povodac, uzda, oglav, okovratnik
urnisati - uništiti, pokvariti, upropastiti nešto
uštrb - šteta
utroba - unutrašnji čovjekovi organi
uzao čas - u nevrijeme, na nesreću
V
vada - jaz, kanal, brazda za navodnjavanje
vagan - drvena posuda za jelo slična malo većem tanjiru iz kojeg ukućani objeduju
vajda - korist, ćar, šićar
vakat / vaktile - odredjeno vrijeme (obično neko ranije)
valjatan - otmen, vješt
varenika - slatko mlijeko
vapor - brod
var - nezagašeni kreč
vas - sav
vaška - uš, nasrtljivac
vazda - uvijek, stalno
vazdan - vas cijeli dan
vega / kula - kučka, pas lutalica
verige - gvozdeni lanac nad ognjištem na koji se kači posuda (kotao) u kojoj se nešto kuva
vidati - liječiti
viđen (a) - zgodan (na), naočit(a)
vitražice - vrsta kratkih zavjesa za donji deo obično kuhinjskog prozora
vlačara - radionica za češljanje vune
vodnica - napitak od kleke, divlje kruške ili nekog drugog voća i povrća
vođenica - mlin za mlevenje žita; mlin za mlevenje kafe
voznik - staza kojim se prirodnim putem spuštaju balvani ili drva sječena u vrletima
vočić - mladi, obično dvogodišnji junac
vragolan - nemiran, šeran
vreteno -. primitivna drvena naprava sa obe strane šiljata (vretenasto) koja se koristila
za upredanje i namotavanje prediva sa preslice.
vrzina - ograda zarasla u korovu
vrljav - razrok, ćorav
vrljika - motka od drveta za ogradu, taraba
vršljanje - tumaranje, lutanje bez plana
vrtiguz – nemirko, šerno dijete
vukojebina - vrlet, nepristupačni predeo
Z
zakopijestiti - zainatiti se
zanovijetati - avetati, besmisleno pričati, naklapati, blebetati
zatop - jelo od kuvanih iznutrica zatopljeno lojem
zavađati - početi prepirku, posvađati se
zijan - šteta, manjak, gubitak, belaj
zlonaputati - mučiti se, patiti, ići u bestraga
zrcalo - malo dzepno ogledalo
zulum - nasilje, teror, nepravda
zumba - naprava / probijač za bušenje kože i za udaranje suvog žiga
zvek - skandal, nesreća
zvijuk - svrš, nemirko
Ž
žaket - vrsta dugog muškog svečanog kaputa, kratak ženski gornji kaput; dečji kaputić
žar - užareno drvo ili ugalj koji sagorijeva u vatri
ždraka - rano zorom, poraniti sa prvim vjesnicima dana / pjetlovima
žmira - čvarak