Kao i sva živa bića i riječi imaju svoj vijek: rađaju se, odrastaju, žive i nestaju.

Nova vremena, nove tehnologije, globalizacija, migraciona kretanja neslućenih razmjera, odlazak mladih sa sela, izumiranje tradicionalnih zanata i poljoprivrede, doveli su do tektonskih promjena u uslovima i načinu života uopšte, a samim tim i do promjena u jezičko - govornim performansama i mog zavičaja.

Rađaju se i nastaju nove riiječi i novi izrazi koji prate ta nova vremena. Stare riječi i izrazi, kao ostavština turskih, italijanskih ili albanskih arhaizama, okalemljeni i određenim ovoprostorskim načinom izražavanja, polako iščezavaju i padaju u zaborav, čekajući da ih se neko, s vremena na vrijeme, sjeti.

Nijesu one baš sve za zaborav, niti je nužno da budu olako odbačene, jer zaboravljajući njih zaboravljamo deo leksike, deo duhovne kulture, deo običaja, deo života, mitologije i istorije. Brojni tekstopisci, poput autora ovih redova, za trenutak skinu veo prašine sa njih prisećajući ih se pišući ponešto o svom zavičaju i običajima u njemu, nostalgično izkazujući žal za vremenom svog djetinjstva.

Za razliku od urbanih sredina, život u seoskim područjima neminovno je bio opredijeljen uslovima, načinom života i poslovima koji su bili dominantni u tim sredinama. Život u zajednici mnogočlanih porodica koje su se bavile poljoprivredom, niži nivo obrazovanja starijih i nepostojanje osnovnih uslova za život uticali su na način komuniciranja, odnosno na korišćenje brojnih riječi i izraza prilagođenih tim uslovima i tom prostoru.

Kupalo se u koritu, jer vode u kući nije bilo, a samim tim ni kupatila. Petrolejske lampe i fenjeri bili su u upotrebi dok nije uvedena elektrika. Pješačilo se dugo da bi se stiglo do varoši i po nešto prodalo ili kupilo od neophodnih potrebština za život.

Domaće mlijeko, sir, skorup, sušena slanina i meso, hleb od domaćeg žita, salata iz bašte, pekmez od šljiva i raznovrsno voće bili su glavna hrana u seoskim domaćinstvima. Nije bilo banana, ananasa, mandarina i ostalog južnog voća. O čokoladi se moglo samo sanjati. Djeca su od malena učena šta nije pristojno.

Vaspitavana su po starom patrijahalnom receptu da su "dobar dan",“ hvala“ "izvolite", “izvinite” ili "molim" riječi koje ne bole, da su to melemne riječi koje otvaraju i najteža vrata i da se njima ne gubi apsolutno ništa, a dobija se divna navika koja vuče za sobom još mnogo sličnih i daje dobra osnova za formiranje ozbiljne ličnosti. 

Komšije su bile glavni oslonac i u dobrim i u lošim prilikama. Oni nijesu bili virtuelni prijatelji, nijesu dodavani na grupe, već oni istinski i iskonski. Ispomagali su jedni druge u obavljanju poljskih i drugih radova i organizovanju veselih i tužnih događaja. Vladalo je iskreno poštovanje, što ne znači da ponegdje nije bilo i određenih čarki.

Te i takve prilike i uaporeniji prodor informacionih tehnologija u ruralnim sredinama opredeljujuće su uticale da su se mnogi stariji izrazi i starije riječi duže zadržale u govoru. Navode se neke od mnoštva koje su, u selima Beranskog atara, dugo bile u svakodnevnoj upotrebi, poput: svojština, džada, nafaka, vodnica, žmire, pljat, ćikara, naćve, vagan, ćasa, razboj, iramče, ćilim, ponjava, fanjela, džamadan, čakšire, šamija, ošvice, šaputke, takulin, kužina, ćiler, lenga, tekme, leđen, testija, kosijer, bradva i dr.

Svastika je bila balteza! Odivom se zvala djevojka (žena) koja posle udaje napušta roditeljsku kuću! Bratučed je brat od strica! Šurnjaja je žena od šuraka, a Divnom, Kraskom, Milom ili Dunjom nazivane su muževljeve sestre! Đever se najčešće zvao brato, a muž i žena rijetko su se oslovljavali po imeni. Oni su bili ON i ONA!

Tokom ljeta, kada se izdizalo u planinu i tamo ostajalo do kasne jeseni ili dok ne padne prvi snijeg, za stvari i predmete upotrebljavane su riječi koje je uveliko prekrio debeli sloj prašine, poput: kućer, katafa, kotar, crepulja, sač, verige, štruglja, karlica, kotljenica, varenika, ciribija, cicvara, jardum, smok, šilježe, dviska, ljemez, ostože, kotrofa,vrzina, vrljika, teljiga, ljesa, struga, ljuka, čektar, medenica, cingara  i druge.

Svako grlo stoke imalo je svoje ime. Držeći se starih vjerovanja krava je, ukoliko ima ime i pristupa joj se lčno, mirnija, daje više mlijeka, teli se lakše i rađa kvalitetniju telad. Imena stoci davala su se od milja, obično po imenima poznatih javnih ličnosti (glumici, pjevači, sportisti, političarii...).

Najčešća imena krava bila su: Langa, Šara - Šarulja, Galla, Cveta, Ruža, Rumena, Helga, Roza, Eleonora, Elvira, Zvezdana i sl. Najčešća imena volova bila su: Jutronja, Jablan, Javor, Rudonja, Galonja, Žućko, Kitonja, Crni...

Najstarijoj kravi obično su kačili medenicu oko vrata i bila je predvodnik, dok je zvono (čektar) bilo namijenjeno za ovna. Ostalo stado je pratilo zvuk zvona i olakšavalo čobanima čuvanje. Stado je bilo stalno pod prismotrom vjernog psa, kao njihovog čuvara i prijatelja. Najčešći nazivi konja bili su: Dorat, Vranac, Zekan, Jabučilo, Zelenko....

Sve je to danas drugačije. Seoske kuće sve više zahvata paučina. Korov se širi tamo gdje su nekada bile najplodnije njive i livade. Umjesto zvuka čobanskih frula i zvona brojnih stada, koji su odjekivali planinskim prostorima, povremeno tišinu prekidaju zvuci mobilnih telefona još ponekih preostalih stočara.

A njih je na svim katunima, od Cmiljevičkih Petkovog i Mokrog dola, preko Kapa i Krčeva sa desne strane Lima, do onih na Jelovici i Bjelasici sa lijeve strane rijeke Lima, nažalost sve manje!

I danas, kao da ih slušam svakodnevno, u ušima mi odzvonjavaju mnoge te izgovorene riječi i mnogi izrazi starijih komšija i mojih seljana, a posebno onih predivnih planinki, naših baki, naših dragih rođakinja i komšinica. Želja za tim govorom, snaga, tih riječi i izraza, njihova razgovijetnost i autentičnost, vode me da napravim mali pokušaj da skinem bar deo prašine sa nekih od njih i za trenutak utolim žeđ i oglasim ih nezaboravljenim!

Evo nekoliko kratkih, ali sadržajnih, rečenica u kojima dominira autentični govor ruralnog dijela stanovništva ovog područja, koji mi je ostao duboko urezan u sjećanju, a kojeg je danas sve manje u upotrebi i koji se polako gasi.  

Razgovor komšinica

Komšinice, bogami moja snajka je barabar kuću dizala sa svojim čoekom. Aferim joj ga za to! Sve joj basta! Plete bjelače, fanjele, džempere! Tke iramčad i ćilime, a veze i ošvice. Sprema zatop, žmire, a tek patišpanju kako zna da spremi -  prste da poližeš. Uredno održava odaje i ostale prostorije u kući, iako je kuća na dva boja. Đecu vazda na vrijeme spremi i isprati u školu. Uz to, svako jutro sa štrugljom u ruci ide u štalu da pomuze krave i održava bašču. Prava rabotnica. Baš joj alal bilo! Za londžu ne daje abera! Mlogo je valjatna i prirodna, a itra k'o srna. Mora nešto da joj dam na peškeš. A ove naše, ovdašnje, da prostiš do podne ne podižu guzicu iz kreveta. Da nije nas baba đeca bi išla gologuza i poiskapala od gladi!

Komšijski razgovori

Komšija, po dogovoru od onomad, dođi sjutra da mi pomogneš da ugotovim crkavicu drva za zimu. Kasnije će biti mokro i glibavo!  Ti ćeš od samog vrha gaja, gore od one ćafe, sjeci one deble bukove sibe i guraćeš ih niz voznik, a ja ću ih dalje sa ovim kljusetom ćerati do krlje. Nemoj samo da ulježeš u komšijin gaj. Znaš de je on dosta prgav! Za razliku od njega, na tebe se čoek vazda može oslonit! 

Poslije ćeš mi pomoći da onih nekoliko štica na krovu štale ukujemo, da bi stoka bila u suvom zimus. Ne zaboravi da poneseš onu tvoju bradvu, oštrija je od moje !!!

Razgovor čoeka i žene

Ženo, evo ti ove prnje s' mene da opereš. Donesi leđen sa mlakom vodom da mi pospeš da se izmijem i donesi mi one čakšire i sukneni džamadan. Viđi jeli Crnogorska kapa u onu tamo odaju! I nju mi donesi. Uzgred, iz ćilera donesi mi đedovu kuburu, valjaće. A kud si naumio čoeku moj! Oću da idem u gornja sela sa bratanićem da prosimo naku đevojku. E, ela vala! Neka je berićetno! Samo neka je iz fine familije, da se oprijateljimo sa dobrijem ljuđima.

Razgovor đece sa babom!

Baba, oćemo li jopet da doručkujemo žmire ili onaj pekmez, koji je donijela ona daljnja tatina balteza još jesenas. Eno ga vas buđav na donjoj polici u kredencu.  A kolobotnjica je još od onomad. Ako slučajno padne na nogu ovome malom đetištu može mu polomit prst! Daj ti nama baba krijući ofikari po neku feliju onoga sušenoga mesa sa tavana, pa siti da izagnamo stoku na pašu.

Đetinje igre

Djevojčice su majkama pomagale u kućnim poslovima, a kada su bile slobodne  ipale bi se na ipaljci, koju su đedovi pravili na nekoj velikoj džanjarici ili orahu. Igrale su se i klece i titrača, a zajedno sa muškarcima igrale su “borbe između dvije vatre”, “vojnika”, trakamice ili žmurke, a poneka bi se i loptale barabar sa muškijema.

Muškarci, pored loptanja, kao obavezne igre, igrali su još i klisa i maške, gudže, vojnika, lovaca, puljica i sl. Čuvajući stoku na gigalje su hodali i trčali po livadama !!!! Ostajalo bi se napolju sve dok ne padne mrkli mrak. Ukoliko se nije obavio neki posao, nije poslušao komšija, doživjela neka povreda (polomljen prst, ruka ili noga, obično poslije pada sa drveta) ili napravio neki drugi zijan,  znao se dobiti i po neki šamar od roditelja ili starijih komšija, što se smatralo kao deo kućnog vaspitanja.

Planinke kao čuvari katuna

Planinke su tokom ljeta, boraveći u planinu, spremale smok za porodične potrebštine i za prodaju. Manja djeca su nakon završetka školske godine ljeto obavezno provodila sa svojom babom na katunu. Svoje suđe: štruglje, kabliće, vagane, safe, kace, burila, održavale su vrlo uredno. Za pranje rublja koristile su cijeđ koji je davao bjelinu i prijatan miris, što je planinke, uz rumeno lice, činilo još urednijim. Njihove ošvice bile su bjelše nego što su ove koje se danas mašinski peru.

Putnike namjernike i druge prolaznike dočekivale su sa izrazima poštovanja. Koje nijesu prepoznavale pitale bi: Koji to bijaste momčadi! Iz gornjija sela tetka. Dođemo ti neki bratanići. Ene, ja nepoznado moju svojštinu. Umorni ste od puta, jel' de! Velja je žega! Oćete li kafu iz ćikare ili vodu iz testije, koju je ovaj moj kuro malo prije donio s' čubline. Možda bi bilo bolje da na ovu žegu uspem po jednu safu ledne ire iz bronzina !  Poslije će vam tetka staviti i malo jarduma koji sam juče pravila da se obidete.

 Rječnik

Zaboravljenih (iščezlih) Riječi i izraza

A

a (kao pitanje) - što reče, nijesam čuo, ponovi

aba - grubo sukno

aber - glas, dojava, vijest, slutnja
adet - običaj, navika, tradicija

aferim - bravo, svaka čast za nešto dobro urađeno, zdrav i živ bio

air - korist, ćar, sreća

airli - srećno bilo, srećno veselje, neka je sa srećom započeti posao (temelj, krov ili

          neki drugi važan posao)

ajat - pokriven trem na drvenoj kući, balkon

ajde - hajte, dela, neka bude, dobro, ko bi rekao, nije valjda, bjegaj

ajtar - volja, merak, ljubav

ajvan - domaća stoka; lucprda, blesav čovjek, tunjavko, pomanitao čovjek

aknuti - naglo, silovito krenuti, jurnuti

ala - velja sila, aždaja

alajka - skitnica, rospija, nemoralna žena, kurvetina

alaliti - oprostiti, dići ruke od nečega, pokloniti

alamunja - vjetropir, nemirnog duha

alav - osoba koja preterano jede

alobitan - alav, proždrjiv, pretjerano ješan

am - deo konjske opreme za uprezanje konja u kola (kočije)

aman - preklinjanje, vapaj kojim se traži milost, pomoć (pobogu, zaboga, oposti)

amanet - zaveštenje, časna riječ

ambar - drveni koš platen od pruća koji služi za smještaj kukuruz

aps / apsana - zatvor, bajbukana, buvara, prdekana, đuza

aram te bilo - sram te bilo, prokletstvo, što učini nesrećo božja
arija - čist vazduh, svježina
argatovanje - nadničenje, rad kod drugoga

aršin - mjera za dužinu

astal - sto

ašikovanje - vođenje ljubavi, ljubavisanje

at - viđen konj, konj za trke, konj za svatove, dorat 

avet - utvara, strašilo, prikaza

avetinja - lakomislena, priglupa ili maloumna osoba, budala, ludak

avizn - bistar, pametan, razuman

avlija - ograđeno kućno dvorište

avraula - osoba zastrašujućeg izgleda, strašilo

B

baglama - metalna šarka za vrata, prozore

bačati - oštro osuditi 

bagljiv - oboljelo kljuse, bolestan konj, raga
bajat -  ustajao, nije svjež, star, ubuđan

bala - pjena na ustima, veća gomila sijena ili slame spremna za nošenje, naramak

balčak - držač hladnog oružja (sablje, jatagana mača i sl.)

balteza  - svastika, ženina sestra

baljamez - ironična naziv za neku “važnu“ facu, neko ko se pravi važan                                        banda - strana, grupa propalica   
banuti - iznenada doći, odjednom se pojaviti
barabar - uporedo, jednako

bardak  - glinena posuda za služenje rakije gostima

baskija - siba, dugačko otesano drvo za ogradu (bukova, brezova ili jasenova siba)             

bastati - biti sposoban za nešto, biti vješt

batali (ti) - prekini, prekinuti, trenutno nešto obustaviti

batisati - premoriti se

bauk - strašilo

bazdi - smrdi, zaudara

begenisati - dopadati se nekom, tajno voljeti nekog

begluk - stočni pazar, stočna pijaca
belaj - nešto loše,šteta, nevolja,  nesreća, zlo

belegija - brus za oštrenje kose

beli - zaista, tako je

bena / benaš - tikvan, duduk, praznoglavac, zevzek, moron

berićet / berićetan - nafaka, plodan, obilan  (rodna godina)

bijeli mrs - skorup (kajmak), sir

bilmez - tupav čovjek, trut
bisage - dvosjedna torba  od kozje dlake koja se stavlja preko samara

bizgulja - izazovna (napadna) ženska osoba, bezstidnica

biskvit -  keks

biza - keruša, kula, pašče

bjelače - muške vunjene čarape, vunjeni nazuvak od članka do koljena

blejanje - oglašavanje ovaca; skitanje bez cilja, avetanje, zunzaranje ili zevzečenje

boj - sprat na kući (gornji boj); borba; dvoboj, nadmetanje ljudi u nekoj vještini

boleć - svojtljiv, dobar, osjećajan

bon - bolestan, slabunjav

boza - osvežavajuće  bezalkoholno piće koje se dobija fermentacijom kukuruza -  projinog

            brašna, šećera i kvasca

brabonjak - izmet od ovce

bradva - mala majstorska sjekira sa posebno zakrivljenim drvenim držalom za obradu

                drvemih štica, duga za burad i kace, greda i siba

bratučed (a) - brat od strica, sestra od strica

bratanić - sinovac, dijete od brata

bratanica - ćerka od brata

brav - najčešće ovca (negdje i goveče); često pogrdan izraz za čovjeka

britva (britvuljin) - vrsta sječiva sa specifičnim izrezbarenim koricama;britva za brijanje, nož

brkljajica - drvena npalica kojom se miješa kačamak (skrob). Pri vrhu ima četiri manja rogića
bronzin - posuda  za kuvanje varenike, manji bronzin za kuvanje rakije

buđelar - novčanik, takulin

bukanje - rikanje, oglašavanje bika

bujer - bogat šovjek, bogataš
buljuk - stado ovaca, krdo govedi

burilo -  drveno bure, posuda za vodu, rakiju ili kupus
budža
- glavar, čovjek na položaju, onaj koji nešto odlučuje

cicvara - gotavac, jelo koje se sprema od skorupa i kačamaka

cicija - stipsa, škrt čovjek

cijeđ - lužina od pepela za pranje rublja

cik - početak zore, vrh glave (perčina)

cingara - manje zvonce za stoku

cjelivati - poljubiti u ruku osobu (posebno svekra i svekrvu kada mlada dolazi u kuću)

crepulja - glinena posuda za pečenje hljeba na ognjištu, obično ispod sača

crešnja - trešnja

crkotina - leš uginule životinje

crkavica - mali deo, sitnica    

Ć

ćaga - papir, potvrda, zvanični dokaz o nečemu, licenca

ćar - dobit, korist, zarada

ćasa - veća i dublja posuda za jelo. Može biti od bakra, porcelana ili pečene gline

ćef - merak, volja, ajtar

ćepanica - poveći  odcijepljeni deo drveta

ćerati  - tjerati

ćibre - šibica

ćifta - loša osoba
ćikara - šolja za kafu

ćiler - mala prostorija u okviru drvene kuće, vrsta ostave

ćilim - vunjeni tkani ukrasni prostirač, tepih

ćorda - dobar čovjek, pouzdan
ćosati
  - sprdati se, rugati se, engati

ćosav - muškarac koji nikada nije imao bradu
ćulaf – vrsta kape koju nose muslimani ili albanci

ćumur - mrki ugalj (površinski)
ćurak - ogrtac postavljen krznom

Č

čabar - dvena posuda za vodu, mlijeko i mliječne proizvode  

čador - šator, kišobran

čalma - omotač oko glave

čakma - zid od lestvica ispunjen  sitnim kamenjem a potom izmalterisan

čakšire - muške gaće , pantalone

čamiti - biti usamljen

čamotinja - samotinja, samoca

čantra - muška kožna torba na preklapanje

čapra - koža od ubijene ili zaklane životinje

čarka - manja svađa, prepirka
čegović
 - od koga bratstva neko vodi porijeklo, koje je prezime

čeljade - osoba, lice

čektar - zvono koje se stavlja oko vrata obično ovnu

čemer  - jad, tuga

čeznuti - brinuti

čivija - ekser

čokanj - mala flašica specijalnog oblika za rakiju

čora - mala djevojčica, djevojčurak

čukalj - zglob

čukar - kamenjar

čuma - đavo

D

dalga / dalgadžija - hvalisanje / hvalisavac

dâko - valjda, mozda, vjerovatno

dangubiti - biti bezposlen ili raditi nešto od čega nema koristi

debe - manja drvena posuda

degeš - enganje, zezanje
dilber - ljepotan, viđen, razvijen, dobro građen
divan - razgovor, sastanak, dokolisanje
doakati - doskociti nekome,savladati nekoga

dockan - kasno
dokle - do kada

dolama  - gornji deo odeće obično od čoje

dupke - uspravno, puno do vrha

dumača - paprađe koje raste uz kleku, smrču ili neko drugo drvo u planinu

duvar - zid od kuće ili štale

dviska - dvogodišnja ovca ili koza

 Dž

džaba - uzalud, nekorisno

džada - ulica, put

džaklja - tkana vunena torbica u kojoj su đaci nosili knjige ili čobanice predivo i hranu

džamadan - sukneni muški prsluk na zakopčavanje vezen zlatnim ili srebrnim koncem

džangrizalo - zvocanje, onaj koji svemu nalazi manu

dževap - odgovor, rješenje za neki ozbiljan problem
džibra - komina od voća, ostatak od iscijeđenog voća ili grožđa od pečenja rakuje

džezva - manja limena ili bakarna posuda za kuvanje kafe

džuda - haljina od sukna za devojčice
džumbus - karambol, haos, kada djeca naprave nered

Đ

đakonije - puno lijepe i raznovrsne hrane i slatkiša

đerdan - ogrlica oko ženskog vrata

đetinja - žena u drugom stanju, sam druga

đinđuva - minđuša

đozluci - naocari

đuture - sve skupa, ujedno, ukupno, paušalno (bez brojanja  ili mjerenja)

đuturum  čovjek koji se izležava, džabalebaroš

đuveglija - momak za ženifdbu

E

e - i, šta sad

ea - uzvik kod zaustavljanja upregnutih konja (stani)

ela - rečica za iznošenje molbe kroz blagu zapovijest

enganje - šala, zezanje

F
fabiti - dozivati stoku
fanjela - ručno pleteni vunjeni džemper ili pulover

fela - vrsta, soj rod, često se upotrebljava i za lošu vrstu ljudi

felija - kriška, parče hleba, sira

fenjer - ručna lampa od od lima i stakla

ferije - raspust, ljetnji odmor

fes - kapa od mekog vunenog sukna - čoje, najčešće bordo boje koju nose islamski sveštenici

feretizan (a) - bolešljikav(a)

firanga - zavjesa

fišek - vrsta municije za ručno vatreno oružje

frljuknuti - baciti kamen (ili nešto dtugo)  napamet i daleko

fundarati - remetiti, premještati

fukara - loš čovjek, nikogović

fukati - ždrati,  jesti  bez mjere

fursatiti - osiliti, ucjenjivati

furuna - vrsta peći za grijanje

G

gabelj - čergar, ciganin, rom

gabonjati - pogriješiti, ogriješiti se o nekoga

gairet - veselje, proslava

galatan - glibav, prljav, umazan

gas - petrolej

gerga - gomila, rulja, masa ljudi

gerelj - stari čovjek dosta narušenog zdravlja, matorac

gigalje - štule, drvena naprava za hodanje

glib - blato, prljavština
gredom - usputno, uzgred

greota - sažalijevanje nekoga

grivna - metalni steznik za učvršćivanje kose za kosište

grušavina - napitak od ukuvanog slatkog mlijeka

guber - debeli vunjeni pokrivač

guđeti - guslati, zanovijetati

gumno - ravno mjesto na kome se vrše žito; mjesto na kome se ljudi sastaju, druže i igraju 
gungula - metež, vreva

gurbet - čergaš

gužva - upletena navlaka od pruća koja služi za zatvaranje ljese (vratnice) na toru

H

hanuma - supruga, nevjesta, mlada

herbar - sveska za čuvanje presovanih biljaka

hećim - ljekar

horda - zajednica nekoliko porodica; neobuzdana rulja ili masa ljudi

I

i - upit šta, šta bi, pa šta

igbal - sreća, zadovoljstvo
iđe - igdje

i(u)džerica - mala trošna kućica

- nimalo, ništa 

insan - osoba, lice, čeljade

ipaljka - ljuljaška za djecu napravljena od jakih konopaca i vezana za poveće drvo

Ira - surutka

iramče - vunena tkanina, prekrivač

itati - žuriti, ubrzati hod

itar / itra – brz  / brza, valjatan / valjatna

išćil - sumnja

izba - prostorija za stoku u prizemlju stare drvene kuće. Taj  nivo je od kamen a iznad je

          prostor za stanovanje, obično sa dvije mane sobe i jednom ovećom  gdje se jelo

izjaviti – izdignuti,  istjerati stoku na planinu / katun

J

jado (a)/ mrčo (a) - bijednik, nesrećnik,čovjek bez ugleda i  poštovanja

jaglika - rani prolećni cvijet

jaina - sova, noćna ptica

jalov (a) - neplodan (a)

jamac - garant

jamuža - sveža nekuvana varenika

jaram - drvena naprava (zaprega) za uprezanje volova u plug ili kola

jardum - gusta  ovčja varenika koja se oko ilindana miješa na tihoj vatri da ne prokuva                japija - drvena građa za krov

jarčika - dugogodišnja drvenasta biljka koja raste u korovu

jazuk - sram, stid

jedanak - odjednom

jeftika - teška  bolest pluća, tuberkuloza

ješan - koji je vazda pri apetitu

jezid - nevaspitan, drzak, ljut

jok - ne, nije

jopet - opet, ponovo

jurde -  na juriš, na brzinu

K

kablić - manja drvena posuda u kojoj planinke kisjele  mlijeko

kadar - moćan, jak

kadifa - vrsta cvijeta, svilena tkanina

kačamak - jelo od kukuruznog brašna

kačamar - vrsta drvene oklagije za miješanje kačamaka

kantar - naprava za mjerenje težine

karaboja - boja od kora jove kojom su se farbale vunene stvari

karati  - kritikovati, koriti nekoga

karijega - starinska  drvena stolica sa naslonom

karivolice - drvena kolica sa točkom za iznošenje đubriva na njivu ili baštu

karlica - drvena posuda za razlivanje varenike

kastig - bruka, sramota

kastigulja - žena sa dugačkim jezikom, jezikuša

kastile - namjerno doći nekom u posjetu

katafa - natkriveno mjesto gdje se obično sklanjaju čobani od oluje ili gdje ovce planduju

katun - povremeno planinsko naselje izgrađeno od drvenih stanova (koliba, brnara) u

             kojima stočari borave tokom leta, kada odvode stoku na planinske pašnjake.

kavga - svađa, prepiranje, tuča, metež

kijamet - jako nevrijeme, oluja

kivan - osvetoljubiv, ogorcen na nekoga

kladenac - izvor vode, čublina

klapusati - sporije ići, nerazgovijetno pričati

kljast - sakat, bez ruke ili noge

ključaonica - drvena pijavica za zaključavanje vrata sa unutrašnje strane

kljuse - konj, obično iznuren, raga

kolijer - kragna

kolomboć - kukuruz

kolo(m)botnjica - kukuruzni hleb, proja

komišanje - ljuštenje kukuruzne šišarke (klipa); ljuštenje lješnika ili oraha i sl.

kondure - vojničke cipele

kostura - tupa britva, zarđali nož

kosijer - naprava od čeličnog sječiva i drvenog držalja,služi za sječenje grana i korova

košara - staja za stoku

kotar - pletena ograda oko sijena, ograda od siba oko sijena

kotljenica - duža drvena oblica na kojoj se kači kotao ili neka kanta  u kojoj se kuva varenika

                     ili nešto otkuvava. Postavja se na drvene soe koje se postavljaju pored ognjišta
kotrofa - drvena ili metalna posudica za držanje brusa (belegije)

kredenac - starinski ormar smješten u kuhinji ili trpezariji, vitrina

krme - svinja

kuđelja - vlakno od konoplje od čega se pravi konopac, tkanina, odjeća i sl.

kuke - drvena naprava koju vuku volovi za tjeranje drva

kuraž - hrabrost, smjelost

kužina - letnja kuhinja, manja zgrada u dvorištu

kvarat - staklena boca od četvrt litra u kojoj planinke drže rakiju za sramne goste 
kvartin - adresa, stan, iznajmljena soba, konak

L

labrnja - njuška

landarati - bez veze skitati, muvati se

lapis - olovka, plajvaz

lastra - tanji lim, pleh

leđen - lavor

ledina - utrina, ornica

lenga - ostože postavljeno između dva drveta (ili dvije soe) na kojem se suši posteljina
letrika
- elektricno osvjetljenje

liver - libela
liše - izuzimanje nekog; sem, osim, izuzev

londža / londžisanje - sedeljka, posjelo

lom  - krš, nered, haos

luba - kora od drveta (smrče ili trešnje) koja se koristi za krovni pokrivač stanova

lubina - stomak, utroba

luč - suva borovina koja služi za potpalu vatre

lug - močvarna šuma, voda u kojoj je prokuvan pepeo; cijeđ za pranje

Lj

ljaga - sramota, bruka, uvreda
ljemez - drvena motka/grana koja se stavlja preko sijena; čovjek od ugleda

ljesa  - vratnica ispletena od pruća za tzatvaranje tora ili kapija

ljuka - naprava (drvena roglja) u koju se stavlja tele dok se krava muze 

M

mađija - omama, prevara

mačuga - drveni štap, motka za poštapanje

makanja - tek rođeno dijete, beba, malo sićušno dijete, nejač

makse - skloni se, pomjeri se
manit - blesav, luckast

marva - stoka; nevaspitana osoba

mašala - izraz dopadanja, radost za prinovu, prelijepo dijete,berićet

maše - naprava za potpaljivanje vatre (u obliku štipaljke), vađenje ugaraka ili žara

matrak - mućak, šipak

matuf - glupan, slabouman; senilno staro čeljade (pomatufilo) 

medenica - zvono za stoku          
međaš - međa, kamen koji oznacava granicu imanja

mećava - jako kovitlanje vjetra sa  snežnom padavinom

merak - zadovoljstvo, volja

metiljav - bolešljiv

mezgra - sok ispod kore bukovog drveta koji je veoma ukusan
milet / miletkinja - osoba koja se dodvorava, umije od svake ruke

mimo / mimo ljude - drugačije, posebno

moba - dobrovoljna akcija, stari narodni običaj da komšije i prijatelji pomažu pri većim

             seoskim radovima (kopanje temela, postavljanje krova, kosidba i sl.)

muči tu - ćuti, prekini, šta znaš ti slinavče jedno!

mrš – marš, psovka za napolje

mufljuz - šlihtara, pokvarena osoba, onaj koji s uvlači, prepredena osoba

mule - magare, mazga

musafir - gost,  putnik namjenik

mustaći - brkovi  (obično neuredno održavani)
muštuluk - dobar glas, radosna vijest

N

na - eto ti, evo ti, uzmi

nabasati - slučajno naići, natrapati

nabiguz  - gotovan, mufljuz, izjelica

naćve - drvena posuda za miješenje hleba, za cijeđenje mesa prije sušenja i sl.

nafaka - berićet, plodovi roda žitarica, povrća, voća

na jabane -na odmor

najamnica - sluškinja, kućna pomoćnica

nako - nekako

nâm - glas, ugled, poštovanje 

naprcati se - dobro se najesti

navedenko - svojeglav, bandoglav, tvrdoglav čovjek, jednouman

naviljak - manja gomila sijena, plast

na zor - na snagu, silom 

nesoj - osoba slabog karaktera

nikogović - loš covjek, nesoj, vucibatina, niko i ništa

nizami - naziv za turske vojnike
nu de - kreni, počinji, hajde

nevićbog - zabačen nepristupačan teren, vukojebina

nevjesta - mlada, tek udata žena

nožice - veće makaze za striženje ovaca

nužda - poteba, nevolja, muka

nužnik - toalet, WC, zahod, ćenef

NJ

njakati - rikati

njiviti - gajiti djecu

njunjav - smotan čovjek, budala

O

obisti - probati, okusiti jelo

obojak - uložak za opanke

obor - avlija, dvorište
oblizniti - donijet na svijet dvojke
oburvati - razrušiti, porušiti, srušiti

odaja - manja intimna prostorija u starinskoj kući gdje se odmara, presvlači

(o)deljati - tesati drvo, baskiju, tarabu

od - hod

odanuti - malo se odmoriti

oder / odrijeti se - fizički se namučiti, premoriti

odiva - udata žena koja odlazi iz roditeljskog doma

odžaković - porijeklo, potomak neke ugledne loze (plemena, bratstva)

ođe - ovdje

ofikariti - odsjeći nešto jednim potezom i na brzinu

ofukati - pojesti

ofujati se - obrukati se

onđe  - na ono mjesto

ognjilo - kresivo od gvožđa (čelika) savijeno u obliku slova B kojim se kreše o kremen da bi

               se izazvale varnice i prenijele na trud; ukresa za potpalu vatre ili za paljenje duvana

oj / oja - odazivanje
okle - odakle
oli - hoceš li

ološ - loš čovjek, baraba, propalica

omar - poveća šuma

omrčen - ojađen, unesrećen

onomad - prekjučer

opanak - vrsta obuće od kože i opute

opuč - oder, premor

oputa - uzak remen od suve kože (tanja kožna vrpca)  koji služi za izradu opanaka
ordija - masa, veća grupa ljudi

oriz - pirinač

osamnuo - osvanuo, rodio se uoči tog i tog dana, stigao tokom noći iz rata, vojske i sl.
osmuditi / osmuđen - nagoreti nešto, opaljen

osti - naprava za češljanje vune ili konoplje, ribarski alat

ostože - drveni kolac u guvnu oko kojeg konj ide u krug kad se vrše žito; dugačko

               drvo / stub oko kojeg se đene sijeno ili slama
ostrag - iza, odpozadi, sa zadnje strane

ošinuti - jako udariti, izgrditi, izkritikovati

ošvice - svečana vezena ženska košulja

P

pa - šta, kako

pabirčiti - skupljati, prikupljati

paćnica -  uredna žena, rabotnica kod koje je sve na svom mjestu

pampur - čep, zatvarač

panaija - koljivo, kuvana i pošećerana pšenica

panjkati -. ogovarati, klevetati

parica - kocka šećera
pašenog - muž ženine sestre

pašče - ker

pljat - tanjir

patoka - slabija rakija

pendžer - prozior

perač - drvena daska sa rukodržačem za pranje rublja i posteljine

perčin - vrh glave, teme
peškeš - dar, poklon
pišman - kajanje, odustajanje

plot - pletena ograda od pruća

piždriti - cmizdriti, kmečati

poara / aranje - šteta, upad stoke u neki zabran njivu, livadu, voćnjak

počivalo - usputno odmorište

pogan - nevaljalac, bitanga; ponekad iz milošte stariji omiljene često zovu pogani jedna

ponjava - vunena tkanina, prekrivač (obično bijeli)

portik - kućni  hodnik

popara - udrobljeni hleb u vruću vodu začinjenu raskravljenim sirom

posjedak - večernja sedeljka, druženje uz piće, pjesmu i šalu, igranje karata i sl.

pošandrcati - obezglaviti, pomanitati

povojnica - običaj darivanja novorođenog djeteta (pelene, novac, zlato i sl.)

prdekana - zatvor, aps, tamnica

pređa - ispredene niti od vune

prgav - zajedljiv, zao

prlo - okomito / strmo zemljište bez rastinja koje klizi

prnje - stare iznošene stvari

proćardati - bezpotrebno potrošiti novac ili imovinu 

pržina - pijesak

pualjka - mjehur od svinje koji je služio kao lopta

puce - malo okruglo dugme

puljica - dugme

purilj - praziluk, vrsta luka

R

rabotna - vrijedna i sposobna žena koja zna da radi  sve poslove u domaćinstvu

raboš - mali drveni štapić (drvce) koji je služilo kao dokaz (račun, potvrda, evidencija)   

             za izdatu robu. Obično je korišćen u vlačarama vune i bojadžinicama

raga - iznemoglo neuhranjeno kljuse

ramatiz - reumatiza

ratluk – mir, spokojstvo, komocija

razboj - drveni  uređaj za tkanje iramčadi, ćilima, ponjava i drugih vrsta tkanina

razjagmiti - brzo ugrabiti, osvojiti
razobadati  - pomamiti se (stoka za vrijeme vrućina obada se prema debeloj ladovini)

raša - ženska suknja

rašak - veoma ukusni divlji plod koji se pojavljuje u brazdi kada se oru njive

razvalina - ruševina, ostaci urušenog građevinskog objekta

rednja - epidemija gripa

remik - kaiš, steznik

reza - vrsta zatvarača drvenih vrata (drvena ili metalna ključaonica)

reziljiti - grditi nekoga, postiđeti nekoga

rinuti - čistiti đubre u štali

rilo - usna

rospija - pogrdan izraz za nevaljale djevojke, kurvice,  lukave osobe

ršum - lom, nered, haos

S

sabajle - rano zorom, poraniti

sač - veliki metalni ili zemljani poklopac ispod koga se na ognjištu peče hljeb, meso, pita i sl.
safa - caša sa drškom, posuda za zahvatanje vode sa izvora

saklovaš - cvekla

samar - drvena naprava koja se stavlja konju ili magarcu na leđa

santrač - poklopac za zatvaranje otvora na plafonu  kroz koji se penje na tavan

samdruga - žena u drugom stanju

sampas - bez kontrole

sef - osim, liše
seir - čuđenje, ismejavanje, gledanje neke sramote, zaprepašćenje

serbez - komotno, slobodno, bez brige

sevap - uciniti dobro djelo, pomoći nekom, humano djelo

sikter - gubi se, marš napolje, marš iz moje kuće ili avlije

sindžir  - lanac, verige
sjaviti - dotjerati stoku sa planune

skapati - smrznuti se, propasti od zime, gladi ili bolesti

skorojević - novopečeni  bogataš

skorup - kajmak, bijeli mrs

skrob - vrsta jela od kukuruznog ili pšenišnog brašna

slamarica - prostirka za krevet punjena slamom ili lišćem

slino - balav, umazan, slinavac

smlata (zamlata) - glupa osoba, osoba zaostala u razvoju

smočiti - jesti pomalo smoka (mrsa) uz hljeb; više hleba manje mrsa
smok - bijeli mrs (kajmak sir i ostali proizvodi od mlijeka)

smrad - nešto što smrdi, zaudara
snebivati (se) -.sramiti se, stidjeti se
sofra - veliko drveni okrugi stol za ručavanje visine 30 - ak sm, oko kojeg se stavljaju

             tronošci za sedenje. Nakon obroka vješa se obično iznad ognjišta

soj - rod, pleme, koljeno, vrsta, sorta

srof - masa, gomila popadalog voća ili povrđa na jednom mjestu

struga - kapija, ljesa, ulaz u tor za stoku
svojta - bliža rodbina

svrnuti - navratiti, usput malo predanuti

sungulat - nespsobna osoba, invalid
survati  - pasti; stropoštati

Š 

šamija - ženska marama za glavu, povezača

šaputke - dječje patike koje se obično kupuju počekom školske godine

šaša - osušeno lišće od kukuruza - kukuruzovina

šašav - blesav, lud, luckast

šćapiti - uhvatiti, maznuti, ukrasti

šeftelija - vrsta divlje kajsije koja uspijeva na kontinentalnom području. Vrlo ukusno voće

                 koje sazrijeva krajem ljeta i početkom jeseni

šegačenje - ismijevanje, podrugivanje

šenluk - veselje

šepurenje - praviti se važan

šeret - nemirno dijete, šaljivčina

šemakija  - trikovi da se zavara trag, obmane ili prevari

šenlučenje - veseliti se uz piće

šenuti - pomjeriti se, ustupiti mjesto; skrenuti sa uma

šeret - nemirno dijete, neozbiljan čovjek

šija - vrat

šilježe - jednogodišnje jagnje
šindra -  duže drvene daske za pokrivanje kuca

šiša - boca, flaša sa rakijom

šišarka - klip kukuruza, šišarka četinara

škatula - kutija cigareta

šlanjav - neuredan, prljav

šlifovan - uglađen, osoba finog ponašanja

šljegnut - sići, spustit se; sići sa uma

šmokljan - klipan, balavac

šmugnuti - umaknuti, pobjeći, zbrisati

šonja - čovjek slabog karaktera

špag - džep

števir - bruka, psovka, svađa

štica - cijepana daska

šulj - trupac

šuntav - smotan

šurnjaja - šurakova žena

šušta - kopča na bluzi ili košulji

štiljega/preslica - drvena naprava (alatka) za predenje vune ili lana ukrašena duborezom                            
štruglja - drvena posuda sa drškom koja služi za mužu stoke        

T

takulin - novčanik, buđelar

talagan - gunj, odievni predmet

tala / taluška - ostatak šišarke kada se okruni zrno, čep, ogrev za podlaganje vatre                        

tavaja - vrsta stolnjaka, mušema
tefter - bilježnica, sveska

telečar - mala prostorija (drvena ili pletena kućica) za tele

teljig(a) - savijeno drvo koje se stavlja volovimai oko vrata i služi za vezivanje u jaram da

                 bi volovi mogli da vuku ralo, saone ili kola

tesla - alatka za obradu drveta i ukivanje eksera čije je sječivo malo povijeno prema unutra

testija - posuda za vodu (glinena) sa uskim grlićem i držačem

tmuša - mrak, mrkli mrak

tonote - naprava za hvatanje kreja za vrijeme snijega. Pravljene su tako što su na nekoj

              rakljastoj grani postavljale zamke od konjske dlake i klip kukuruza na slami da bi

              bile vidljivije

tor - ograda od pruća u kojoj se zatvara stoka

tranje - stara garderoba; prnje; naprava pletena od pruća za nošenje đubriva

trijebiti - čistiti livadu ili njivu od korova, granja i kamenčića     

troveza - ženska kecelja

trsiti -.skloniti,otresti, odbaciti davola s vrata, skinuti

trupinа - komad, ostatak kratkog debljeg drveta

U

uar - korist, sitna ćar

učkur - gatnjik

uđenuti - uvući u nešto, metnuti komnac u iglu

udrobiti - obično staviti proju u mlijeko ili varaniku

ular – povodac, uzda, oglav, okovratnik

urnisati - uništiti, pokvariti, upropastiti nešto

uštrb - šteta

utroba - unutrašnji čovjekovi organi

uzao čas - u nevrijeme,  na nesreću

V

vada - jaz, kanal,  brazda za navodnjavanje

vagan - drvena posuda za jelo slična malo većem tanjiru iz kojeg ukućani objeduju           

vajda - korist, ćar, šićar
vakat / vaktile - odredjeno vrijeme (obično neko ranije)

valjatan - otmen, vješt

varenika - slatko mlijeko

vapor - brod

var - nezagašeni kreč

vas - sav

vaška - uš, nasrtljivac

vazda - uvijek, stalno
vazdan - vas cijeli dan

vega / kula - kučka, pas  lutalica

verige - gvozdeni lanac nad ognjištem na koji se kači posuda (kotao) u kojoj se nešto kuva

vidati - liječiti

viđen (a) - zgodan (na), naočit(a)

vitražice - vrsta kratkih zavjesa za donji deo obično kuhinjskog prozora

vlačara - radionica za češljanje vune

vodnica - napitak od kleke, divlje kruške ili nekog drugog voća i povrća

vođenica - mlin za mlevenje žita; mlin za mlevenje kafe

voznik - staza kojim se prirodnim putem spuštaju balvani ili drva  sječena u vrletima           

vočić - mladi, obično dvogodišnji junac

vragolan  - nemiran, šeran

vreteno -. primitivna drvena naprava sa obe strane šiljata (vretenasto) koja se koristila

                 za upredanje i namotavanje prediva sa preslice.

vrzina - ograda zarasla u korovu

vrljav - razrok, ćorav

vrljika - motka od drveta za ogradu, taraba

vršljanje - tumaranje, lutanje bez plana

vrtiguz – nemirko, šerno dijete

vukojebina - vrlet, nepristupačni predeo

Z

zakopijestiti  - zainatiti se

zanovijetati - avetati, besmisleno pričati, naklapati, blebetati
zatop - jelo od kuvanih iznutrica zatopljeno lojem

zavađati - početi prepirku, posvađati se
zijan - šteta, manjak, gubitak, belaj

zlonaputati - mučiti se, patiti, ići u bestraga

zrcalo - malo dzepno ogledalo

zulum - nasilje, teror, nepravda

zumba - naprava / probijač za bušenje kože i za udaranje suvog žiga

zvek - skandal, nesreća

zvijuk - svrš, nemirko

Ž

žaket - vrsta dugog muškog svečanog kaputa, kratak ženski gornji kaput; dečji kaputić

žar - užareno drvo ili ugalj koji sagorijeva u vatri

ždraka - rano zorom, poraniti sa prvim vjesnicima dana / pjetlovima

žmira - čvarak