“Intelektualac vrijedi zlata težine njegove knjige”.
(Lena Konstante)
Nova knjiga Branke Bogavac “Žene svijeta – u sazvežđu velikana” (Narodna knjiga - Podgorica; Miba books - Beograd) potvrđuje koliko je Branka poznata i priznata po vještini vođenja razgovora, posebno u književnom svijetu. Njena metoda i pristup su inspiracija za mnoge koji se bave ovom oblašću. Branka temeljno istražuje svoje sagovornike, čitajući njihova djela, prateći njihove karijere i upoznajući se sa njihovim biografijama.
Brankina knjiga razgovora, i u njoj: Galina Višnjevska, Taslima Nasrin, Margerit Diras, Blaga Dimitrova, Irina Jemeljanova, Danijel Miteran, Nadin Gordimer, Katrin Mije, Ana Blandijana, Elena Kadare, Toni Morison, Marija Kodama, Bela Ahmaduljina, Dominik Desanti, Lena Konstante, Natali Sarot, Vida Ognjenović, Žozian Savinjo, Fransoaz Žiru, Žana Moro.
Prilikom razgovora, vidno je, Branka Bogavac stvara prijatnu i opuštajuću atmosferu za svoje sagovornike. Pitanja postavlja sa poštovanjem i interesovanjem, što omogućava sagovornicima da govore iskreno i detaljno. Branka koristi interdisciplinarni pristup u svojim intervijuima, povezujući književnost sa drugim umjetnostima, filozofijom, istorijom i društvenim pitanjima, što omogućava dublje i sveobuhvatnije razgovore.
Ona aktivno sluša svoje sagovornike i prilagođava pitanja na osnovu njihovih odgovora, što doprinosi fluidnom toku intervijua. Branka analizira odgovore svojih sagovornike i postavlja dodatna pitanja koja omogućavaju dublje istraživanje tema.
Njena analitičnost pomaže u razotkrivanju suštinskih uvida i misli autora. Svoje iskustvo i znanje koristi da vodi razgovore sa autoritetom i sigurnošću. Brankina sposobnost da poveže različite aspekte književnog djela sa autorovim životom i širim društvenim kontekstom čini njene intervijue izuzetno bogatim i značajnim, jer pružaju dubok uvid u misli i rad velikih spisateljica.
Kroz svoje intervijue, Branka je uspjela da dokumentuje važne aspekte književnog stvaralaštva i ličnosti pisaca, što je čini cijenjenom i poštovanom u svijetu književnosti i kulture.
Nova Brankina knjiga potvrđuje da je ona svojim radom postavila standarde u vođenju književnih razgovora i njen pristup može služiti kao primjer svima koji se bave ovim poslom. Dalje, intervijui Branke Bogavac su vrijedan resurs za ljubitelje književnosti, istraživače i studente. Podsticaji za nove knjige.
Intervju sa umjetnikom/-com, zna Branka, ima nekoliko ključnih ciljeva i značajnih aspekata: Uvid u proces pisanja: Intervjui pružaju čitaocima priliku da saznaju kako pisci razvijaju svoje ideje, šta ih inspiriše, i kako oblikuju svoje likove i zaplete.
Ovo može biti posebno inspirativno za mlade pisce i studente književnosti; Razumevanje tema i motiva: Kroz intervju, autor/-ka može da objasni glavne teme i motive svog djela, što pomaže čitaocima da dublje razumiju knjigu i njene poruke; Lično povezivanje: Intervju omogućava čitaocima da se povežu sa autorom na ličnom nivou, saznajući više o njihovim ličnim iskustvima, stavovima i životnim putanjama.
To može dodatno obogatiti čitalačko iskustvo; Promocija knjige: Intervjui su važan dio promocije novih knjiga. Oni pomažu u podizanju svijesti o knjizi i mogu podstaći interesovanje i prodaju; Edukacija i inspiracija: Za studente i ljubitelje književnosti iumjetnosti, intervjui sa autorima mogu biti vrijedni izvori znanja i inspiracije.
Oni ih mogu naučiti o različitim pristupima pisanju i dobijanju uvida u književnu i kulturnu industriju; Kontekstualizacija djela: Autori/-ke mogu pružiti kontekst za svoja djela, objašnjavajući istorijske, kulturne ili lične okolnosti koje su uticale na njihovo pisanje.
To pomaže čitaocima da bolje razumiju djelo u širem kontekstu. Na taj način, intervjui sa književnicima i umjetnicima igraju ključnu ulogu u povezivanju autora sa publikom, obogaćujući razumijvanje i uživanje u njihovim djelima.
Mnogo je putokaza i definicija koje nalazimo u ovoj jedinstvenoj knjizi razgovora. Šta nam to pruža umjetnost govori Katrin Mije, francuska likovna kritičarka: “Umjetnost vam daje mogućnost da vidite svijet na neočekivan način, nijeste do tog momenta imali šemu da nešto dešifrujete i odjednom umjetničko djelo vam pomogne da to nešto shvatite. U apstraktnoj umjetnosti sam otkrila da mogu da imam jednu vrstu iskustva vremena koje je potpuno različito od onog koje doživljavamo svakodnevno. Jedna od funkcija apstraktne umjetnosti je bila da zaustavi vrijeme i da dȃ osjećaj vječnosti s vremena na vrijeme. Ta mi je umjetnost dala- osjećaj zaustavljenog vremena. Do tada nijesam znala da se vrijeme može osjetiti na taj način”.
Šta znače nagrade saopštava Toni Morison, na vijest da je dobila Nobelovu nagradu: “Vijest sam primila kao poklon, a poklon ne traži revanš, inače ne bi bio poklon. Nagrada me sada obavezuje da moram da vodim računa o svakoj riječi koju izgovorim, jer se sada sve zapisuje. Ali ja, upravo, zbog toga tražim pravo na grešku i ako pogriješim želim da to priznam”.
Kako veliki pisci iskazuju ljubav, na zanimljiv način govori u ovoj knjizi Borhesova supruga spisateljica Marija Kodama: “Prvo je počeo da mi govori Ti. Onda mi je davao poklone. U stvari, poklanjali smo jedno drugome. On je volio čudne stvari, pješčanike, bronzane tegove, busole… Ja sam mu uvijek nalazila fantastične stvari. On je meni poklanjao rijetka izdanja knjiga iz 17 vijeka. A kad je postao doctor honoris causa na Kembridž univerzitetu, poklonio mi je ogromnog medvjeda obučenog kao engleski bobi”.
U mnogim kulturama medvjedi su smatrani duhovnim vodičima i simbolima hrabrosti i snage. Mudri Borhes i hrabra Marija!
Šta najviše cijeni kod čovjeka? - rumunska spisateljica Lena Konstante iskustveno podučava: “Karakter. Kad sam bila mlada, posjedovala sam intelektualni snobizam: mislila sam da se ne može diskutovati bilo s kim, da onaj ko nije umjetnik nema značaja. Međutim, po selima đe smo vršili istraživanja, a naročito u zatvoru, budući sasvim sama, shvatila sam, da je najvažnija ona ljudska strana, karakter, poštenje, pravednost, a ne stvaralačka inteligencija. I napisala sam u knjizi da pravi čovjek vrijedi – zlata svoje težine, a da intelektualac vrijedi zlata težine njegove knjige. Kod nas su intelektualci napustili stvaralaštvo i otišli u politiku. Kad bi svako obavljao svoj posao, sve bi bilo bolje. Pisac svoj zanat, a ne politički”.
Spisateljica Margerit Diras ima lijepu poruku jednog pisca čitaocu: “Moje su knjige ili dar trenutnoj ljubavi ili onoj koja se rađa. Kada vise ne budem osjećala tako, prestaću da pišem. Najbolje što mogu da poklonim nekom čovjeku, jeste ono što sam napisala, a da je on povod… Pisati znači svakog trenutka se izlagati smrtnoj opasnosti”.
A na Brankino pitanje: Kako se osjećate kad završite neku knjigu? – Margerit veli: “Kao da se neka ljubav završila, kao da je nestao ljubavnik. Između dvije knjige obuzme me očajanje koje okolina ne primjećuje. Mogu reći da me očajanje tjera da pišem sljedeću knjigu, ono me vodi od knjige do knjige”.
Šta je riječ, Brankina sagovornica Blaga Dimitrova, bugarska pjesnikinja, podvlači: “Riječ je za mene - i nadam se da će to biti do mog posljednjeg uzdaha – sadašnji i budući život, jer ona, pored realnosti, stvara drugui treću realnost, unutrašnju realnost, realnost mogućnosti riječi, onoga, što je bilo. Riječ u sebi sadrži zrno prošlosti i budućnosti. I postoje takve mogućnosti, tajni korijeni riječi koje nam pomažu da otkrijemo sebe”.
To je riječ, a kako nastaje pjesma, evropska pjesnikinja dodaje: “To je magija, inspiracija, nadahnuće. Prilično teško. Ne zna se kad će se pojaviti. Može se pojaviti naglo, u tramvaju, na ulici. To kod mene počinje od riječi, od nekog uzvika, potresa, i to odjednom rađa izražajnu reakciju, stvarnu, neku uspomenu. Zato i ne mogu da zamislim da živim u nekoj drugoj zemlji, bez jezika. Za mene je jezik – moja zemlja i tamo gdje ima bugarske dijaspore. I tamo je moja zemlja. To me mnogo uzbuđuje, jer je i tu moj dom. To je život – slušaj svoj jezik. Bez jezika ja ne mogu da postojim. Svi jezici su mi interesantni, jer kroz druge jezike otkrivamo svoj jezik”.
U predgovoru knjige, prof. dr Jasmina Tatar Anđelić, pored ostalog, zapisuje: “Svojim odabirom sagovornica i sagovornika, uvodima, opisima, pitanjima i neposredno duhovno-intelektualnom razmjenom sa nekima od najvećih književnih i umjetničkih imena dvadesetoga vijeka, svojom nepresušnom radoznalošću, erudicijom i neumornim radom na približavanju Crne Gore svijetu i svijeta Crnoj Gori, Branka Bogavac je zadužila crnogorsku kulturu”.
U pogovoru Brankinih “Žena svijeta” su tekstovi Gordana K. Čampara: U potrazi za smislom” i akademika Sretena Perovića: Strast i znatiželja.
Ima jedna izreka koja kaže: “Počinješ da stariš onda kad prestaneš da se oduševljavaš”. Branka Bogavac ne prestaje da se oduševljava, ali i ovom, kao i prethodnim, knjigama ne prestaje da oduševljava svoju čitalačku publiku.
Knjiga “Žene svijeta – u sazvježđu velikana” ima i posebnu draži zbog posvete koja stoji na početku knjige: “Posvetom knjige ŽENE SVIJETA mom mužu, Žanu Le Kontu, želim da mu izrazim zahvalnost što mi je omogućio interesantan i duhovno bogat život, što mi svojom ljubavlju već šest decenija pruža podršku, što je bio dobar otac, što je pomagao moju porodicu i što i on voli moju domovinu Crnu Goru”.
Na kraju poruka i ove Brankine knjige: Iza svake uspješne žene stoji muž. Kao i poruka: Iza svake uspješne države stoje knjige njene uspješne đece. Branka Bogavac je uspješna šćer Crne Gore. Takve su i njene mnogobrojne knjige.
Prof. dr Draško Došljak