Kada bi pričali o onome što je najvažnije, nama bi trebali dani priče. Opredijelili smo se da pokažemo one najznačajnije rezultate”, kazao je premijer Zdravko Krivokapić.
Moja obeveza je da krenem od onoga što smo zatekli - od zarobljenije države, još zarobljenijeg pravosuđa, bezakonje, imate ono što je najteže, praznu kasu i vični koji nas danas kritikuju ostavilli su nas bez jednog jedinog ugovora za nabavku vakcina. To je nedospustivo ako vi
brinete o svojim građanima. Ja vam tvrdim da će ova Vlada u istoriji ostati kao jedna od najuspješnijih Vlada Crne Gore", kaže Krivokapić I dodaje:
"Kazaću vam o prelomnim trenucima u kojima je funkcionisala ova Vlada. Imali smo opstrukciju i opozicije i pozicije. Zahvalan sam svima koji su nas podržavali – Demokratska Crna Gora, GP URA, i djelovi poslanika koji pripadaju Demokratskom frontu i Socijalističkoj narodnoj partiji",
navodi premijer.
Priča da se možemo vratiti na staro je, kaže, prošlost.
"Političkog resetovanja u Crnoj Gori više nema. Da li to neko želi, naravno da je to njegovo pravo”, poručio je Krivokapić.
Prva prelomna tačka je, kao ističe, bila prazna kasa.
“Kako da upravljate nečim što je prazno. Morate da budete čudotvorac za takvo nešto. Zato smo krenuli sa obveznicima. Time smo stvorili pretpostavke da dišemo”, navodi premijer.
On dodaje da bi disali, morali su da projektuju budućnost.
"To je krenulo od odluke da ne prihvatim DPS-ov budžet. Povukli smo rizičan potez, znajući da on treba da bude naš i prvi programski budžet i da ga pripremimo na zadovoljstvo građana. Nama su u centar zbivanja svi građani. Imali smo vrlo težak zadatak, da projektujemo ono što je realno. Da će u budžetu biti 65 odsto sredstava u odnosu na 2019.koja je bila najbolja turistička godina. I tada kada smo zadnji dan predali taj budžet, svi su tražili nekakve pravne osnove da to bojkotuju", dodaje Krivokapić.
Taj budžet je, kako kaže, omogućio sve ovo što će na kraju da kažu.
Drugi prelomni trenutak desio se u martu kada su, kako kaže, odlučili da uravnoteže i zdravlje i ekonomiju.
"Odlučili smo se da kontrolom mjera u borbi protiv koronavirusa I sprovođenjem tih mjera ne uništimo mikro i mala preduzeća Crne Gore. Bila je teška odluka ali smo znali šta ona znači. I krenuli smo u rješavanje gorićeg problema - bitka za zdravlje je bitka svih nas", dodaje on.
Ako bi sad spojili ovo dvoje - najbolji svjedok je 700 miliona prihoda u devet mjeseci, to je rezultat koji ne može niko da ospori.
Imali su, prema riječima Krivokapića, dva krizna trenutka, a jedan od njih je odluka da se poštuje sporazum potpisan 8. septembra prošle godine.
"Tada prilikom teške odluke da Vlada bude jasna, precizna i predvidiva opredijeli smo se da Tužilački savjet ima preporuke Venecijanske komisije, pa onda da se krene u donošenje zakona o Tužilačkom savjetu. Sada se vidi koliko je politička igra prisutna u tome. Jer matematički to ne zavisi od jednog čovjeka, ali nedostatak političke volje je uslovio da se ovaj problem riješi", naveo je Krivokapić.
Najteži trenutak zatečenog stanja je, kako kaže, bio auto-put.
"Trenutak kada morate potpisati aneks 6 u vrlo specifičnoj situaciji I sa teškim pregovaračima. Tada smo se opredijeli da vrijeme završetka auto-puta bude 30. novembar, a da naknadno dođe do poravnanja", objašnjava Krivokapić.
Premijer se osvrnuo na borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, ističući zaplijenu 4,5 tona kokaina i sprječavanje šverca duvana.
"Nije se desilo nijedno ubistvo tokom ove Vlade, koje se dešavalo u različitim klanovima ranije. Da li se desilo da je ijedan novinar bio ugrožen i nije bio zaštićen od ove Vlade? Nezavisno kako vi pišete, ne može niko da nasrće na novinare zato što im piše po volji ili nevolji. Stalno prigovaraju da smo se bavili crkvim i religijom, pa ne bi imali ovakve rezulatate da smo samo to radili", dodaje Krivokapić.
Kaže da treba dobrotom djela promijeniti situaciju.
"Da li se moglo više - uvijek se može više. Ali u odnosu na kontekst ove Vlade ja mislim da niko nije mogao više uraditi", kaže on i dodaje:
Kao što je naš potpredsjednik rekao - "Nama ne trebaju Lovćenske, već budžetske straže. E te programske straže su programski budžet Crne Gore koja se oslanja na četiri programa Evropa sad, Crna Gora odmah, Evropa ovdje, i Crna Gora radi", naveo je Krivokapić.
Dodaje da ako imate za 2020. ekonomski pad 15,3 odsto, a ove godine rast koji je zvaničan trenutno 12,4 a očekuju, kako kaže, da će biti od 12 do 14 posto, "šta treba više objašnjavati".
Krivokapić kaže da od juna posluju sa suficitom.
"Poruka Vlade je jasna, pametno, održivo, inkluzivno za boljitak Crne Gore", dodaje on.
Zahvalio je svim ministrima i nije htio da govori o njihovim ocjenama.
"Mi smo bili zajedno, jedinistveni i imali jedan drugačiji pristup koji se nije dosad desio - sloboda razmišljanja, prijedloga, kreacije i zato smo možda izgledali malo čudno. Nije čudno da poslije diktatorskog režima takav vid demokratije bude i u Vladi", dodaje Krivokapić.
On je zahvalio i porodici za koju kaže da je trpjela i da trpi dan danas.
Dodaje da o njihovoj posvećenosti putu evropskih integracija najviše govori to što svaka sjednica Vlade počinje pričom o ulasku Crne Gore u EU.
"To dovoljno govori o našoj posvećenosti tom putu i podršci naroda koji je porastao i za NATO i za pristup Crne Gore u EU za nekih deset odsto", dodaje Krivokapić.
Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović je u video poruci kaze:
U godinu uradilo se mnogo, napadniti su svi vidovi mafije. I pored svih nedaća mi smo se odmah dohvatili, svi zajednički, posla i dali maksimum da bi CG krenula poštenim putem. Svi su se probojavali da nećemo imati turističku sezonu, a naši rezultati bili su više nego impresivni, kaže Abazović i dodaje:
"Obračunali smo se sa svim vidovima mafije, narko kartelima, građankskom mafijom, duvanskom mafijom. Bez Tužilaštva nama su ruke vezane, ali to ne znači da se nećemo boriti", dodaje Abazović
Ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović kaže da je zbog loših pozicija 50 hiljada stanovnika napustilo sjever u odnosu na prethodnih 30 godina.
"Neke od naših ključnih aktivnosti su mjere podrške privrede i građana, snažan oporavak turizma i fokus na podršku inovacijama. Nakon teške 2020. jedna od prvih aktivnosti izdavanja obveznice je bio fokus na održavanju supstance naše privrede. Snažno smo podržali zaposlenost, podržali ranjive kategorije stanovništva, poodržali bankarski sektor, sa snažnim fokusom na sektor turizma, a sve u cilju oporavka CG turizma u odnosu na kolaps u 2020", navodi Milatović.
Dodaje da 700 miliopna eura ostvarenih od turizma i to je ono što je oživjelo ekonomsku politiku Crne Gore.
"Nakon oporavka turizma paralelno smo radili na ispravljaju svih onih akumuliranih socijalnih nepravdi. U tom smilsu smo donijeli zakon o finansijkoj podršci radnicima u rudarsko metaluškom sektoru. To je samo prvi korak ispravljanja nepravdi", kaže Milatović.
Dodaje da nakon kraha ekonomske aktivnosti ove godine imamo najbržu rastuću ekonomiju u Evropi.
"CG će i u 2020. biti najbrže rastuća ekonomija u CG. Sve se ovo odrazilo na povećanje zarada. Kao kruna rada predložen je program Evropa sad koji rješava loš životni standard, targetiranje sive ekonomije I unapređenje konkurenstnosti", dodaje Milatović.
Ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić kazao je da je njegov resor za godinu dana bio suočen sa najmanje 365 izazova.
"Koliko smo uspješni građani će prepoznati. Zadesili su nas gotovo zaustavljeni radovi na prioritetnoj dionici autoputa. Ušli smo u pregovore, nije bilo jednostavno, ali smo uspjeli, i pitanje je dana kad ćemo se voziti ovom dionicom autoputa", kazao je Bojanić.
Ministarka javne uprave i digitalnog društva i medija Tamara Srzentić kazala je da su pokrenuli mnoge projekte i strategije koje će građanima pomoći.
"Pokrenuli smo mnoge projekte i strategije koje će građanima pomoći I olakšati život. Podaci javne uprave će biti dostupni građanima, kako bi im pokazali kako upravljamo. Naš krajni cilj je digitalno društvo bez faksa, bez pečata, bez redova, naglasila je Srzentić.
Ministarka prosvjete nauke kulture i sporta Vesna Bratić kaže da dan koji se danas obilježava je značajan dan u novijoj istoriji CG.
"Parlamentarna većina je tog dana prevazišla podjele kada je na izborima srušena vladavina režima koji je bio sve samo ne demokratski. Godinu kasnije mogu se vidjeti prvi rezultati rada ove Vlade", kaže Bratić.
Zatečeno je, kako navodi, nepostojanje pravne i finansijske kontrole, nezamjensko trošenje novca u svim resorima, javašluk, ignorisanje Svjetske antidoping agencije, zastašujuće politizovan sistem u resoru u kojem ne smije politike da bude, ruinirani školski objekti, đački i
studentksi domovi, takođe, i nepreuzimanje nijedne aktivnosti približavanju SEEIIST-u. Do sada na tom projektu, kako ističe, ništa nije urađeno.
Ona tvrdi da je poboljšan položaj zaposlenih, naorčito onih zaposlnih na određeno vrijeme.
"Poboljšali smo položaj zaposlenih, prosvjetni radnici ucjenjivani su politički da bi glasali za ovog i onog i primali platu samo 10 mjeseci, a dva mjeseca porodavali krofne i kukuruz na plažama", kaže Bratić.
Ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić kazao je da imamo situaciju da pričamo o povećanjima plata, i to je pravi opopljivi rezultat ministartsva i čitave Vlade i takav rezultat niko nije mogao ni da zamisli.
"Imali smo deficit budžeta, pad ekonomije, neadekvatno trošenje budžetskih sredstava, kredit za auto put nije bio zaštićen od valutnog rizika, nijesmo imali dječiji dokatak, udžbenike za djecu i tako dalje. Kako smo spasili državu od bankrota - uspjeli smo da izađemo na tržište kapitala i dobijemo uslove za pozajmljivača B kreditnog rejtinga. uhvatili smo zadnji voz za izdavanje takve jedne obveznice", kaže Spajić.
"Samo dva dana posle toga je Ukrajina sa istim rejtingom izašla na tržište i imala duplo većui kamatnu stopu", rekao je Spajić.
Vraćeno je, kako dodaje, 300 miliona eura nepovoljnih dugova.
"Dvjesta miliona eura smo uštedjeli, bez smanjivanja plata, penzija socijalnih davanja. Imali smo Agrobudžet koji je bio iznad prošlogodišnjeg", kazao je ministar.
Izvor: Mediabiro