Da je bijela kuga ozbiljno zakucala na vrata sjevera Crne Gore pokazuje i demografska slika u pojedinim mjesta na području opštine Plav.

Najslikovitiji primjeri opustjelih sela su Hoti i Zabelj, u kojima tokom zime obitava svega po jedno domaćinstvo, a gdje je prije pedesetak godina živjelo i po šezdeset porodica.

–Tačno je da tokom zime u selima Hoti i Zabelj dimi svega po jedna kuća. To je porazna činjenica, kad se zna da je na ovom području nekada u svakoj kući bilo po desetoro čeljadi. No, tome se ne treba čuditi. Mladi ljudi hoće posao i dobru platu. To je osnov da bi mogli da zasnuju bračnu zajednicu. Toga ovdje nema. Zato narod bježi. Mnogi odlaze bez želje da se ikada vrate. Tako ovi prostori ostaju pusti– naglašava Smail Mujović, podsjećajući da je njegova porodica jedina koja stalno živi u Hotima.

Da je život na ovom području praktično stao pokazuje i škola koja se nalazi na tromeđi sela Jasenice, Hoti i Zabelj. Prilično ruinirana zgradi koja je nekada bila vojna karaula kasnije je pretvorena u objekat za izvođenje nastave. Tu školu trenutno pohađa samo jedan đak, iako se ona nalazi na svega šest kilometara od Plava.

–U ovoj školi uči samo moje dijete. To dovoljno pokazuje kakvo je stanje u našim selima i koliko društvo u cjelini vodi računa o ovim krajevima. Kad sam ja učio ovdje, u osnovnoj školi je bilo preko 60 učenika. Pogledajte gdje smo danas. Pojedine komšije iz Jasenice djecu šalju za Plav da tamo pohađaju nastavu, a ja sam se nekako sa svojim djetetom izborio da se škola ovdje ne zatvori potpuno, iako se radi o objektu koji je u dosta lošem stanju – navodi četrdesetpetogodišnji Salih Šarović.

Dodaje da je nedovoljna pažnja države prema selu i poljoprivredi jedan od glavnih uzročnika sveukupnog zaostajanja sela u plavskoj opštini.

–Danas mnogo više ljudi iz naših sela živi u inostranstvu, Podgorici i primorju, nego u svom zavičaju. Ti ljudi su tamo svi uglavnom uspješni, a ovdje narod muku muči da sastavi kraj sa krajem. To samo po sebi govori da je neravnomjerni regionalni razvoj doprinio ovakvom stanju. Ispada da ovdje više nema života. Da li će ga biti u narednom periodu zavisi od onih koji vode ovu državu. Ukoliko budu shvatili da se selima na sjeveru Crne Gore, pod sadašnjim uslovima, ne piše dobro, onda ima neke pritajene nade. Ako to ne shvate i ne preduzmu mjere za oživljavanje ruralnog područja, onda za desetag godina ovdje neće imati ko koga da sahrani– kazao je Šarović.

Oštećenim putevima, punim kratera saobraćaju terenska vozila

Mještani navode da se put koji od Plava, preko Đuričke Rijeke i Jasenice vodi ka Hotima i Zabelju nalazi u haotičnom stanju. Dodaju da je i to jedan od razloga što se narod masovno iseljava.

– Asfalti dio puta je pun rupa, dok je makadamska dionica koja vodi ka selu Hoti popločana dubokim kraterima, i njome jedino mogu da saobraćaju terenska vozila. Svi uoči izbora pričaju da će se ovi putevi dovesti u red. Međutim, tu se priča završava, jer brzo zaborave na predizborna obećanja. Sa ovakvim putevima se ne može u Evropu, zato narod i odlazi odavde. To je šteta, jer ovi krajevi obiluju izuzetnim prirodnim ljepotama. Ovuda prolaze brojni turisti iz inostranstva, ali svi se kad vide kakve puteve imamo hvataju za glavu, pitajući da li je ovo moguće – kazao je Mujović.

Izvor: Dan