Probijen je i peti rok za završetak radova na izgradnji i rekonstrukciji puta Lubnice – Jezerine, dionice koja bi put od Berana do Kolašina skratila na 30 minuta.
Kako ocjenjuje izvršna direktorica Akcije za socijalnu pravdu (ASP) Ines Mrdović, građane će ova investicija na kraju koštati više nego dvostruko u odnosu na prvobitno ugovorenih 34,69 miliona eura.
U Ministarstvu kapitalnih investicija (MKI) završetak radova očekuju do početka zimske turističke sezone.
Razlog za novo kašnjenje je, kako kažu iz Uprave za saobraćaj, nemogućnost izvođenja radova u tunelu „Klisura“ i mostu "Jezerine“ tokom proljeća, zbog povećanja nivoa podzemnih voda, ali i klizišta koje je zahvatilo dio mosta.
Realizacija projekta izgradnje tunela Klisura i rekonstrukcije dionice puta Lubnice - Jezerine počela je u maju 2017. godine, a ugovor je potpisan sa sarajevskom kompanijom Euro-Asfalt. Prvobitni ugovoreni rok za izvođenje svih radova bio je maj 2020. godine.
Nakon nekoliko odlaganja, na sjednici Vlade 24. februara usvojena je informacija kojom je predviđen novi rok za završetak radova i to 10.jul 2023. godine.
Odgovarajući na pitanja portala Javnog servisa, iz Uprave za saobraćaj pojasnili su razloge novog probijanja roka i istakli da očekuju da sredinom septembra budu završeni svi građevinski radovi.
“Razlog za novo kašnjenje je nemogućnost izvođenja ključnih radova u tunelu “Klisura” i mostu “Jezerine” u toku proljećnih mjeseci. Naime, velike količine padavina uslovile su povećanje nivoa podzemnih voda što je onemogućilo izvođenje kasete za njihov odvod u tunelu”, saopšteno je iz UZS.
Pojašnjavaju i da se na putu za skijalište “Kolašin 1600” formiralo klizište koje je zahvatilo i zonu mosta tako da su radovi na mostu bili obustavljeni četiri mjeseca, sve dok nije izvršena sanacija klizišta.
“Nakon što je završena izrada kasete za odvod vode, u tunelu se trenutno izvode ivičnjaci nakon čega će se početi sa izradom tampona. Betoniranje ploče mosta planirano je za sredinu jula. S obzirom na trenutni stepen završenosti radova i angažovanje izvođača očekuje se da sredinom septembra budu završeni svi građevinski radovi i izvršeno asfaltiranje kompletne dionice puta”, navode u odgovoru.
Očekuju da radovi na izradi osvjetljenja, ventilacije i protivpožarne zaštite u tunelu treba da budu završeni do početka zimske turističke sezone.
Radovi na nešto više od 14 kilometara dugačkoj trasi ušli su u sedmu godinu, a izvode se na četiri dionice.
Neprecizno ugovorena klizna skala uvećava troškove
Procedura za ovaj posao sprovedena je dok je ministar saobraćaja bio funkcioner Socijaldemokrata Ivan Brajović, a ugovor sa sarajevskom firmom „Euro Asfalt“ za cijenu od 34,6 miliona potpisao je krajem 2016. godine Osman Nurković, koji je zamijenio Brajovića.
Posao se finansira iz kredita Evropske banke za obnovu i razvoj, sa kojom je zaključeno nekoliko odvojenih kreditnih ugovora. Investiciju kontroliše konzorcijum IRD Indžiniering & DBA Progeti iz Italije, koji je po osnovnom ugovoru plaćen nepunih 1,3 miliona eura.
Ines Mrdović u razgovoru za Portal RTCG kaže da se građevinski radovi i povezani troškovi kontroverznog projekta probijanja tunela kroz Bjelasicu već sada mogu procijeniti na bezmalo 80 miliona eura.
"Građevinski radovi su već 60-tak miliona eura, a znajući da je posao oslobođen PDV-a (stopa od 19 odsto kada je ugovor zaključen, kasnije uvećana na 21 odsto), to se trošak oslobođenog PDV-a može procijeniti na blizu 12 miliona eura. Ostali povezani troškovi odnose se na konsultanta kao nadzornog organa, jer je posao ugovoren po FIDIC pravilima (više miliona eura), trošak međunarodnog kredita (rate, provizije), ali i povezane troškove domaćih državnih organa, poput raznih inspekcijskih postupanja, nadzora od Uprave za saobraćaj i resornog ministarstva (gorivo, dnevnice, reprezentacije), posjete zvaničnika (isto gorivo, dnevnice, reprezentacije), a koji su za šest godina značajni“, kazala je Mrdović.
Ona ukazuje da je izbjegnuto da se izvođačkim ugovorom jasno precizira klizna skala, odnosno prilagođavanje cijena zbog promjene u troškovima što je dovelo do rasta prvobitno ugovorenih cijena.
“Klizna skala u kreditu nije ugovorena shodno preporuci konsultanata da se ona limitira, zbog čega se sada po ovom osnovu (jer klizna skala nije ograničena) trošak samo uvećava”, ukazala je Mrdović.
Mrdović napominje da je ASP ranije, zahvaljujući zviždačima, ukazivala da se u posao ušlo bez kvalitetnog projekta i nedovoljne istraženosti terena, te da je potom ovaj državni posao iskorišten za privatni posao (u trup puta su ugrađene cijevi za male hidroelektrane, koje su u vlasništvu privatne firme Hidroenergija u Beranama), da je posao korišten za nabavku automobila za državne organe, suprotno Zakonu o javnim nabavkama.
“Ovaj kontroverzni posao, koji je dogovoren za vrijeme nekadašnjeg ministarskog mandata Ivana Brajovića, a kasnije nastavljen pod nadzorom drugih ministara saobraćaja/kapitalnih investicija, je posao za Specijalno državno tužilaštvo, ali su građani ti koji će na kraju platiti najveći ceh, jer oni finansiraju ovako štetno ugovorene poslove”, smatra Mrdović.
Vlada Crne Gore je na sjednici od 28. oktobra 2021. godine ovlastila Zaštitnika imovinsko pravnih interesa da se uključi u čitav slučaj i zaštiti interes države „u mjeri mogućeg“.
Tomanović: Tunel građen u dosta lošijim geološkim uslovima od prognoziranih
Projektnu dokumentaciju za rekonstrukciju puta Lubnice - Jezerine sa izgradnjom tunela “Klisura” izradio je konzorcijum koji čine: “Put-Inženjering” kao vodeći partner i članovi "Tehno gradnja” iz Pljevalja, 'Exploring' iz Nikšića, "Grad' iz Bara i "Geotehnika“ iz Bijelog Polja.
Vodeći projektant tunela, diplomirani inženjer građevine profesor doktor Zvonko Tomanović kazao je da je tunel “Klisura” na putu Berane-Lubnice-Jezerine- Kolašin po svojoj dužini od oko 3 kilometra, geološkim uslovima i meteorološkim uslovima predstavljao pri građenju jedan od najzahtjevnijih drumskih tunela u Crnoj Gori.
“Tunel je jednocjevni sa dvije kolovozne trake i pratećom evakuacionom tunelskom cijevi za pješake. Kada finalno bude završen (trenutno se dovršavaju građevinski radovi) i opremljen elektro-mašinskom opremom, zadovoljavaće sve kriterijume bezbjednosti propisane direktivom EC 54-2004 za trans-evropsku putnu mrežu”, navodi Tomanović.
Izvor: Portal RTCG
