Zbirka “Čuvari blaga, Komske priče 2”, čiji je koautor Velimir Ralević- pjesnik iz Berana, dobitnik je godišnje nagrade Udruženja crnogorskih pisaca za djecu i mlade za 2025. godinu. Na Konkurs je pristiglo 17. knjiga, a odluku o dobitniku Žiri je donio jednoglasno.

Žiri u sastavu: prof. dr Sofija Kalezić-Đuričković (članica), Dejan Đonović (član) i prof. dr Dijana Vučković (predsjednica), “nakon pažljivog, detaljnog i sveobuhvatnog razmatranja sedamnaest knjiga koje su dostavljene na konkurs, jednoglasno je odlučio da godišnju nagradu Udruženja crnogorskih pisaca za djecu i mlade za 2025. godinu dodijeli zbirci „Čuvari blaga, Komske priče 2”, Sonje Živaljević, Velimira Ralevića i Žarka Vučinića. Zbirku je ilustrovala Nikoleta Ćorović.”

Prema navodima prof. dr Dijane Vučković, inspirisani zavičajnim planinskim ambijentom Komova, autori pred mlade čitaoce prostiru niz priča koje imaju snažan potencijal da povedu imaginaciju putanjama između realističnog i čudesnog. Mnoge su stajne tačke u kojima se čitalac mora zapitati, tj. preispitati realističnost prizora, likova i događaja. To, pomalo „vrletno” pripovijedanje – između onog što se moglo desiti i onog što nije moguće ni u čudesnom svijetu bajke – uz brižljivo i vješto komponovanu semantostrukturu i fonostrukturu „Čuvara blaga” – predstavlja svojevrsni žanrovski kaleidoskop.

“To je jedan od faktora koji ovoj zbirci daje karakter eksperimentalnog i originalnog pristupa žanrovskoj hibridizaciji. U prilog žanrovskom eksperimentisanju je i to da važan dio knjige čini i nekoliko melodioznih pjesama durskih tonaliteta koje uspješno najavljuju narativne djelove. Osim toga, ilustracije su važan dio teksta – one su u simetričnoj funkciji s tekstom, ali nijesu njegova repeticija, nego dodatak razigravanju mašte i ideja. „Čuvari blaga” tako zahtijevaju čitanje u semiotičkom mnogouglu – od riječi utkanih u prozni i poetski dio nastaje jedna rezultanta, njoj se dodaje potencijal ilustracija i tako dolazi do oscilovanja koje je podsticajno za čitaoca i koje ne dopušta pasivnu recepciju”, napisano je u dijelu Obrazloženja odluke Žirija.

Kako se dodaje, književnosti čiji su očekivani recipijenti djeca, a koja inspiraciju nalazi u netaknutim prirodnim ambijentima, nerijetko prijeti ton direktnog poučavanja, očigledne pedagogije i ekoloških poruka. Upravo tu i takvu zamku didaktičnosti izbjegli su autori „Čuvara blaga”. Njihove poruke i pedagogija duboko su skriveni u bogatim slojevima teksta, pa je prvi i osnovni susret čitaoca sa tekstom onaj estetske prirode. Pažnja je skrenuta na sam jezik i na njegove poetske mogućnosti.

“Čitajući priču, uglavnom prvo pratimo njenu naraciju, slijedimo niz događaja i, tek povremeno, gotovo sa sekundarnim zadatkom, uočimo i neke uspjele, začudne spojeve riječi. „Čuvari blaga” horizont očekivanja čitaoca iznevjeravaju i na tom planu. U zbirci dominiraju  priče – neke od njih gotovo sa ritmom stiha – i te priče imaju svoju liniju naracije, ali ona nije ono što čitaocu privlači najveću pažnju. Naprotiv, upravo način na koji se nešto kaže (izbor riječi i izraza, formulacija fraza, imenovanje sa nerijetko originalnim pristupom nomen est omen, zabavne rime…) primarni je i, moglo bi se reći, prijatni zadatak čitaoca. Jezik je svjež, bezmalo „nov”, dijahronijski obuhvatan (od arhaičnih riječi do savremenih izraza iz ere digitalne tehnologije), dobro komponovan, duhovito začudan i predstavlja riznicu jezičke igre. Pripovijedna proza koja o jeziku vodi posebnu brigu, gotovo jednaku onoj u stvaranju poezije, gotovo je atipična i stoga originalna u savremenoj crnogorskoj književnosti za djecu i mlade”, istakla je Vučković.

Ona je naglasila, „Čuvari blaga” donose snažnu emociju zavičajne vezanosti za realistični, ali i onaj čudesni, vilinski svijet Komova. Ipak, nije ovo knjiga bez univerzalnih značenja, što je ocijenjeno kao njena dodatna vrijednost. „Komske priče 2” pripovijedaju i o stvarnim Komovima, ali izvori, ptice, pećine, vile… nijesu samo komske, nego su to opšti fikcijski prizori koji nesmetano i geografski neomeđeno provociraju imaginaciju djeteta-čitaoca.

“Uzrast koji bi bio primarna publika za ovu knjigu, kao što je to obično slučaj, nije zahvalno projektovati. Nerijetko se procjene odraslih ne usaglase sa onim što misle djeca. Ipak, za ovu je zbirku, koja – rečeno je već – oscilira žanrovski, semiotički, prozno-poetički, moguće procijeniti da uzrast 10–12 godina starosti jeste primarna čitalačka publika. Poput „Čuvara blaga”, i taj uzrast na neki način oscilira između djetinjstva i tinejdžerskih godina, između vremena čiste bajke i čežnje za avanturom”.

Prema njenim navodima, razmatrajući ukupan konkursni materijal, Žiri je odlučio i da dodijeli dvije pohvale. Prvu od njih Žiri dodjeljuje Aleksandri Vujisić za zanimljive i bogate ilustracije u njenoj ilustrovanoj knjizi „Priča skakavca Paja”. Drugu pohvalu Žiri dodjeljuje Ivi Marić za prvo književno ostvarenje u vidu slikovnice „Šišarica u potrazi za zimom”.

A.S.