Iz Nevladine organizacije "Feniks" uputili su zahtjev Vladi Crne Gore u kojem traže hitnu zaštitu Plavskog jezera jer je krajnje neprimjereno što još uvijek nima nikakvih konkretnih poteza kada je u pitanju revitalizacija ovog ugroženog jezera.
– Građani Plava i Gusinja, vrijeme je da se čuje naš glas za zaštitu Plavskog jezera. U svjetlu nedavnih događaja vezanih za Plavsko jezero, jedno od najvećih ledeničkih jezera u Evropi, upućujemo oštar apel Vladi Crne Gore sa dopunom Nacrta prostornog plana do 2040. godine da ponovo stavi na dnevni red pitanje zaštite Plavskog jezera. Svake godine, pred izbore, slušamo iste priče o zaštiti Plavskog jezera, koje se naglašavaju u predizbornim programima političkih stranaka. Međutim, kada dođe vrijeme za donošenje odluka, čini se da se zaboravlja na sve ono što je obećano. Ova situacija postaje još teža kada se uzme u obzir da su predstavnici Plava često uzdržani ili se uopšte ne pojavljuju na ključnim sjednicama, kada se odlučuje o pitanjima od vitalnog značaja za naš grad i našu prirodu – navodi se u apelu upućenom Vladi Crne Gore.
Naglašavaju da očuvanje Plavskog jezera treba da bude prioritet ne samo stanovnika Plava i Gusinja već čitave države.
–Godinama slušamo priču o zaštiti Plavskog jezera, ali konkretni rezultati su izostali. Plavsko jezero, koje bi trebalo da bude dragulj našeg regiona, polako se pretvara u baruštinu, dok naši predstavnici i dalje izgovaraju prazne riječi. Da li su građani Plava i Gusinja zaista toliko neuki i naivni da vjeruju u obećanja koja se nikada ne ispunjavaju? Zato ne smijemo dozvoliti da ga izgubimo zbog neodgovornosti i nebrige onih koji bi trebalo da nas predstavljaju. Očuvanje ovog prirodnog blaga treba da bude prioritet svih nas, a posebno onih koji donose odluke. Naša Vlada ne može da se ponaša kao da je Plavsko jezero samo još jedan politički predmet za trgovinu, dok se istovremeno suočavamo sa ozbiljnim ekološkim izazovima – istakli su iz NVO "Feniks".
Oni su ujedno pozvali građane da se uključe u borbu za zaštitu Plavskog jezera i da zajedno traže odgovornost za trenutnu situaciju.
–Ne smijemo dozvoliti da se naši interesi i prirodne ljepote zanemaruju. Plavsko jezero je naše najveće ledeničko jezero, i zajedno ćemo se boriti za njegovu budućnost! U suprotnom, rizikujemo da izgubimo ne samo jezero, već i dio našeg identiteta i nasleđa – zaključili su iz ove NVO.
Upozorenja stručnjaka
Stručnjaci godinama ukazuju da je stanje u vezi sa očuvanjem Plavskog jezera više nego alarmantno i da ovom prirodnom biseru na sjeveru države prijeti potpuno uništenje ako se ne preduzmu hitne mjere pune valorizacije. Prema podacima kojima raspolažemo, Plavsko jezero 1913. godine imalo površinu od 5,4 kilometra kvadratna, a 55 godina kasnije 3,4 kilometra kvadratna. Danas je njegova površina nešto oko dva kvadratna kilometra, što samo po sebi govori da se ono, zbog niza negativnih uticaja, konstantno smanjuje. Ali i pored toga još uvijek se nije pristupilo radovima koji bi doprinijeli da se od daljeg propadanja sačuva ovo najveće ledničko jezero u Crnoj Gori, smješteno ispod visova Prokletija i Visitota i to na oko 900 metara nadmorske visine. Plavski ekolozi smatraju da je krajnje neprihvatljivo što nema jasnog odgovora kada će se krenuti sa revitalizacijom jezera.
Izvor: Dan
