Ni nakon devet godina pravosudni organi nijesu dali odgovor na pitanje da li su dešavanja u vezi sa fabrikom peškira u petnjičkom selu Bor pratile koruptivne radnje.
To se nije desilo iako su sa više adresa stizale prijave uz tvrdnju da slučaj fabrike na Boru treba da razmotri tužilaštvo. U tim prijavama posebno su se isticali predstvnici Demokratske Crne Gore navodeći "da je priča oko fabrike na Boru poslužila samo određenim ljudima da pribave protivzakonitu korist".
–Konstantno smo ukazivali da su sve aktivnosti oko otvaranja fabrike sprovedene pod sumnjivim okolnostima. Vrijeme je pokazalo da smo bili u pravu, jer od proizvodnje nije bilo ništa. Ponavljali smo da bi nadležne državne organe trebalo da zainteresuje šta se to tamo radilo i kako su utrošena povjerena sredstva, s obzirom na to da je Investiciono-razvojni fond usmjerio dosta novca za otvaranje ove fabrike. Takođe, ukazivali smo da treba ispitati da li je u datom slučaju zloupotrijebljen strani kapital – isticali su iz Demokratske Crne Gore.
Fabriku peškira na Boru 2017. godine, uz tvrdnje da su uložili sopstvena sredstva, otvorili su tadašnji i sadašnji predsjednik Skupštine opštine Petnjica Mehmed Meša Adrović i turski biznismen Ismail Arslani. Međutim, umjesto najava da će fabrika uspješno raditi, ona je danas dio stečajne mase beranskog preduzeća za prevoz putnika "Simon vojaž".
Naime, utvrđeno je da je svojevremeno Mehmed Adrović, kao vlasnik preduzeća "Simon vojaž", baveći se pored politike i privatnim biznisom, sredstva te kompanije dobijena od Investiciono-razvojnog fonda usmjeravao za izgradnju pogona za proizvodnju peškira na Boru. Tako je imovina fabrike peškira nekoliko puta oglašavana za prodaju u sklopu imovine "Simon vojaža" koji se više od četiri godine nalazi u stečaju.
Poznato je da je fabrika peškira u selu Bor radila samo kratko i to smanjenim kapacitetom, bez obzira na to što je predstavljena kao privredni bum u Bihoru.
Investitor iz Turske nakon zatvaranja fabrike izjavio je da je obmanut i da mu biznis u Boru nije garantovao nikakvu zaradu.
–Mislio sam najbolje. Vjerovao sam da će ova fabrika raditi, ali ispalo je da ništa ne funkcioniše kako treba. Ispalo je sve neozbiljno. Jednostavno prevaren sam – navodio je Arslani nakon zatvaranja fabrike.
Sa druge strane, Adrović je cijelo vrijeme tvrdio da je proizvodnja stala zbog slabe prodaje proizvedenih artikala.
–Problem je što smo imali određene zalihe proizvoda koje nijesmo uspijevali da prodamo. Takođe, kasnija pojava koronavirusa negativno je uticala na prvredni ambijent u čitavom svijetu, što je sve zajedno sputavalo fabriku da proradi punim kapacitetom – isticao je Adrović.
Bivši zaposleni podsjećaju da je u startu u pogonu bio angažovan 21 radnik, ali da niko od njih nije zasnovao radni odnos na legalan način.
–Primali smo po sto eura svega nekoliko mjeseci i to bez uplate doprinosa. Rad je, i to, na kratko vrijeme, bio organizovan na divlje, bez nekog valjanog plana. Tako da se u startu vidjelo da se ovdje radi o velikoj prevari – kazali su bivši radnici fabrike peškira.
Tvrdili da je plasman proizvoda obezbijeđen
Prilikom otvaranja fabrike isticano je da pogon u Boru ima perspektivu i da neće biti nikakvih problema s plasmanom proizvoda.
–Ovo je nova razvojna stranica u životu Bihora. Ovdje će raditi veliki broj mještana. Kako budemo osvajali nova tržišta, tako ćemo povećavati obim proizvodnje, što zahtijeva i nova zapošljavanja. To nam garantuje i ozbiljni investitor iz Turske koji je zajedno sa nama ušao u ovaj posao. Ubijeđeni smo da će peškiri "Euro Bora" ubrzo postati brend i da nećemo imati problema s plasmanom – poručivao je Adrović prilikom otvaranja fabrike, dodajući da će iz proizvodnih pogona na Boru izlaziti i drugi proizvodi tekstilne konfekcije koji se koriste u ugostiteljstvu, od stolnjaka do hotelske posteljine i krpa za suđe.
Izvor: Dan
