Podaci Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama ukazuju na zabrinjavajući trend rasta broja prijava za krivično djelo nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici.
U brojevima – u 2025. godini evidentirano je 75 slučajeva, što je značajan skok u odnosu na 53 prijave iz 2023. godine, odnosno 54 u 2024. godini. Uprkos rastu prijava, podaci Centra za socijalni rad svjedoče o smanjenju zaštitnih mjera.
Dok su 2023. godine izrečene tri kazne zatvora i pet zabrana približavanja, 2025. godina zaključena je sa svega tri zabrane uznemiravanja i bez ijedne izrečene kazne zatvora.
Ti podaci su objavljeni u nacrtu lokalnog akcionog plana (LAP) za postizanje rodne ravnopravnosti za period 2026-2030. godine, koji je na javnoj raspravi do 27. avgusta.
Kao odgovor na to, LAP predviđa set hitnih mjera usmjerenih na osnaživanje Međudisciplinarnog tima: održavanje redovnih sastanaka sa fokusom na ranu detekciju rizika, kontinuiranu edukaciju o rodno senzitivnom postupanju, te uspostavljanje jasnijeg protokola razmjene informacija između policije, tužilaštva i centra za socijalni rad.
Poseban akcent stavljen je na besplatnu pravnu i psihološku pomoć, uz preventivne kampanje za nultu toleranciju na nasilje, kako bi se povratilo povjerenje građanki u institucije.
Stid, nametnuti stereotipi
Međutim, nasilje ne dešava samo u okviru porodice. Potvrđuje to istraživanje sprovedeno za potrebe izrade LAP-a putem online upitnika među 75 mladih Beranki (uzrasta od 10 do 27 godina). Skoro četvrtina ispitanica priznala je da je doživjela neki oblik nasilja ili uznemiravanja.
–Ovi podaci ukazuju na niz izazova koje su ispitanice prepoznale: od stida i nametnutih stereotipa koji se grade od najranijeg uzrasta, preko pritiska društvenih mreža, do tradicionalnih očekivanja da djevojčice budu „fine i tihe“ – konstatuje se u dokumentu.
Djevojke, pokazalo je istraživanje, prepoznaju i sistemske nedostatke: vršnjačku diskriminaciju proisteklu iz manjka edukacije o mentalnom zdravlju, ali i konkretne bezbjednosne rizike poput neosvijetljenih ulica, šetališta pored Lima i raširenog prisustva kockarnica.
Nacrtom LAP-a predviđena su rješenja za te probleme – održavanje radionica o rodnoj ravnopravnosti u školama, jačanje saradnje sa komunalnom policijom radi veće bezbjednosti na kritičnim lokacijama, te intenzivniji nadzor nad objektima u blizini škola. Predviđeno je i kreiranje „sigurnih kutaka“ za psihološko savjetovanje.
Uz to, rodno senzitivno budžetiranje sportskih klubova treba da omogući jednake prilike za bavljenje sportom, čime bi se djevojčice ohrabrile da izađu iz nametnutih tradicionalnih okvira.
Cilj je, pojašnjeno je, stvoriti ambijent u kojem se mlade Beranke neće osjećati kao posmatračice, već kao ravnopravne i sigurne učesnice u svim sferama društvenog života.
Kao razlog više za dodatna ulaganja u sport navodi se da u Beranama djeluju 52 sportska i šest sportsko-rekreativnih društava sa 6.332 člana, među kojima žene učestvuju sa 35,63 odsto (2.256). Od 194 trenera, svega su 32 žene (16,53 odsto).
Isključene sa mjesta odlučivanja
Prema popisu, u Beranama živi skoro podjednak broj žene i muškaraca - 12.310, odnosno 12.335, ali se taj balans ne preslikava na fotelje. Jer, statistika o zastupljenosti žena u lokalnoj upravi otkriva da nijesu dovoljno vidljive tamo gdje se odlučuje o njihovim životima. U 21 opštinskom organu i službi žene se nalaze na čelu tek pet organa i službi, što čini svega 23,8 odsto pozicija.
Preostalih 76 odsto u potpunosti je u rukama muškaraca. Da disproporcija bude veća, nacrt dokumenta donosi podatak da među predsjednicima svih 25 mjesnih zajednica u opštini Berane nema nijedne žene!
Broj odbornica i odbornika u posljednjem sazivu iznosi 12 žena i 22 muškarca, dok je predsjednica lokalnog parlamenta žena. Pregled statistike po polu za radna tijela i savjete ukazuje na izraženu disproporciju: u Odboru za imenovanje nema žena, svih pet članova su muškarci. U Odboru za Statut i propise su dvije žene i tri muškarca, dok je u Odboru za budžet, privredu i razvoj od ukupno sedam članova samo jedna žena.
Odbor za planiranje i uređenje prostora i komunalno-stambenu djelatnost i Odbor za društvene djelatnosti imaju po dvije žene i pet muškaraca, dok je u Odboru za međuopštinsku i međunarodnu saradnju od pet članova jedna žena. Slično je i sa savjetima: Savjet za zaštitu životne sredine ima dvije žene i tri muškarca, Savjet za davanje predloga naziva naselja, ulica i trgova ima jednu ženu i četiri muškarca, Savjet za prava lica sa invaliditetom ima dvije žene i tri muškarca, dok punu zastupljenost bilježi jedino Savjet za rodnu ravnopravnost gdje su četiri žene.
I analiza strukture rukovodećeg kadra u 21 opštinskom organu i službi ukazuje na izrazitu rodnu neravnotežu - na čelu tek pet organa i službi, što čini svega 23,8 odsto rukovodećih pozicija, dok u preostalih 16, odnosno u preko 76 odsto slučajeva, rukovodeće funkcije obavljaju muškarci. Žene trenutno rukovode Službom predsjednika opštine, Službom za skupštinske poslove, Službom glavnog gradskog arhitekte, Službom za unutrašnju reviziju i Sekretarijatom za turizam.
Kao zabrinjavajući naveden je podatak da među predsjednicima 25 mjesnih zajednica u opštini Berane nema nijedne žene, čime je, kako konstatuju autori dokumenta, otvoren prostor za hitne aktivnosti lokalne samouprave.
Ekonomske nejednakosti, obrazovanje
Među nezaposlenima su brojnije žene. Nezaposlenost se u periodu 2023-2025. godine kretala između 54 odsto i 57 odsto, pri čemu se razlika u broju nezaposlenih po polu povećava na štetu žena. Te razlike su naročito izražene u starosnim grupama od 25 do 29 godina, kao i kod lica starijih od 60 godina.
Podaci za prvu polovinu 2026. godine pokazuju da su od 54 nova privredna društva (DOO), njih 22 osnovale žene, dok kod preduzetnika/ca žene čine šest od devet.
Statistika pokazuje da u osnovnim školama djevojčice čine 50,6 odsto od ukupno 2.361 učenika. U srednjim školama situacija se drastično mijenja: od ukupno 1.461 učenika, djevojaka je 35,46 odsto (518), dok dječaka/momaka ima 64,5 odsto (943). Dok u Gimnaziji ,,Panto Mališić“ i Medicinskoj školi ,,Dr Branko Zogović“ učenice čine većinu od oko 60 odsto ukupnog broja đaka, u Srednjoj stručnoj školi i SSS ,,Vukadin Vukadinović“ zastupljenost djevojaka je znatno niža i kreće se oko 25 odsto, što ukazuje na i dalje prisutnu tradicionalnu podjelu pri izboru zanimanja.
Pad HPV vakcinacije i nizaka odziv na skrining
Značajan segment lokalnog akcionog plana posvećen je očuvanju ženskog zdravlja. Kao jedan od primarnih izazova izdvaja se trend relativnog pada nivoa HPV vakcinacije u periodu od 2023. do 2025. godine. Imajući u vidu zabrinjavajući porast stope smrtnosti žena usljed karcinoma grlića materice, LAP nalaže pokretanje snažnih i sveobuhvatnih kampanja čiji je primarni cilj da se nivo vakcinacije značajno poveća i prevaziđu rezultati ostvareni u 2023. godini.
Paralelno sa tim aktivnostima, posebna pažnja usmjerena je na skrining raka grlića materice koji se sprovodi u Centru za reproduktivno zdravlje pri Domu zdravlja. Analiza podataka iz 2023. godine pokazuje da je od 3.976 predviđenih žena na pregled pristupilo njih 739 (18,6 odsto), dok je u 2025. godini od 5.159 planiranih pacijentkinja pozvano tek njih 674 (13 odsto).
Zabrinjava i činjenica da je od januara 2023. do jula 2026. godine, tokom 1.919 obavljenih preventivnih pregleda i 820 urađenih PAPA testova, čak 43 odsto nalaza bilo pozitivno. Ovaj proces podržava i struktura zaposlenih u Domu zdravlja Berane, koji broji 160 radnika, pri čemu žene u stalnom radnom odnosu dominiraju sa 64,2 odsto, uz prosječnu starost kolektiva od 45 godina.
Izvor: Pobjeda