Predstavnici nevladinih organizacija s područja opštine Plav tvrde da taj kraj, zboge nebrige i neodgovornog ponašanja nadležnih institucija, bilježi negativne rezultate u svim sferama.
Istakli su da je privreda u potpunom kolapsu i da prirodni i drugi potencijali nijesu stavljeni u funkciju razvoja lokalne zajednice. Кazali su da to za posledicu ima izraženo iseljavanje i zabrinjavajuću ekonomsku i socijalnu situaciju.
“Кud se god čovjek okrene, naići će na zabrinjavajuće slike koje potvrđuju da se Plav suočava sa sveukupnom krizom. Fabrike su zatvorene, privreda je na koljenima, dok su prirodni resursi, poput šuma, dati na korišćenje privilegovanim moćnicima sa strane. Lokalnom stanovništvu je ostalo samo da gleda užasne slike, jer niko od nadležnih institucija i ne pokušava da promijeni ovakvo stanje. Zbog svega mladi, u potrazi za boljim životom, sve više napuštaju zavičaj, dok stariji jedva uspijevaju da odgovore osnovnim životnim potrebama”, naglasio Nedžad Cecinjanin, u ime NVO "Drvoprerađivači Plava".
On je kazao da je drvoprerada, nekad jedna od glavnih razvojnih grana u opštini, potpuno uništena.
“Plav je nekad živio zahvaljujući drvopreradi. U toj oblasti radilo je preko 500 ljudi iz ovih krajeva. Danas od toga nema ništa, jer su privilegovani koncesionari nemilice sjekli državne šume, dok lokalno stanovništvo nije uspijevalo da iz tih šuma obezbijedi ni drva za ogrev. Takođe, došlo je do proglašenja Nacionalnog parka "Prokletije", od čega Plavljani nemaju nikakve koristi. Država je praktično tamo zaraobila 70 odsto plavskih šuma ostavljajući drvoprerađivače bez sirovine”, navo je Cecunjanin.
S njim jer saglasan i Esko Barjaktarović iz NVO "Prijatelji Plava", navodeći da se turizam i poljoprivreda razvijaju samo u planovima državnih i opštinskih institucija.
“Potencijali Plavskog jezera, kao jedanog od najvećih prirodnih bisera na sjeveru Crne Gore, ni izbliza nijesu iskorišćeni. Naprotiv, dopušteno je da se jezero gubi i propada. Uz to, dovoljno je reći da u Plavu, koji se knjiži kao poljoprivredni i stočarski kraj, godinama ne radi stočna pijaca i shvatiti da je ovaj kraj prepušten konstantnom propadanju”, naglasio je Barjaktarović.
I iz NVO "Кlub Velika" ističu da državni organi ne nude odgovarajuću strategiju za razvoj plavske opštine.
“Put preko Čakora koji vodi ka Metohiji je odavno zatvoren, što u velikoj mjeri sputava razvoj ovog kraja. S druge strane, na Čakoru se vrši nemilosrdna sječa šume od strane tajkuna, dok se lokalnom stanovništvu ne nude nikakve pogodnosti i stimulacije da organizuje život u svom zavičaju. Ne otvaraju se nova radna mjesta i u takvoj situaciji narod je primoran da odlazi. Zbog toga je i broj stanovnika u Velici desetkovan u odnosu na neka minula vremena”, naglašava Gojko Кnežević iz pomenute NVO.
Umjesto da stvore bolje uslove života, mlade otjerali u inostranstvo
Da je sveukupna situacija u Plavu zaista zabrinjavajuća, potvrđuje i Rašid Marković iz NVO "Sačuvajmo rijeke Plava".
“Umjesto razvojnih projekta i otvaranja novih radnih mjesta, nama su slali moćnike da uništavaju naše šume i da naše rijeke stavljaju u cijevi. Takođe, umjesto jačanja privrede stavljani su katanci na naše fabrike. Umjesto stvaranja boljih životnih uslova za mlade, našu djecu su tjerali u inostranstvo. Na kraju pitamo se dokle”, naglasio je Marković.
Izvor: Portal Dan
