Novembarska promocija crnogorskog časopisa Komuna u Kranju probudila je sjećanja na stare nostalgične simbole-imena prepoznavanja ovog lijepog grada, poznatog po velikom pjesniku Francu Prešernu.
Tek, memorija generacije kojoj pripadam i dijelim kulturološke uspomene na život u SFRJ, trajno će pamtiti „Iskru" iz Kranja, tog velikog proizvođača kultnih telefonskih aparata, pamtice " Savu" Kranj čije auto gume bijahu simboli jednog vremena, a tek vječiti kulinarski mirisi, kako tada, tako i sada čuvenih kranjskih kobasica i njenih ukusa.
Gotovo da ne bijaše Jugoslovena koji ih nije onako gurmanski kušao na način ukusa trajno pothranjenih u kolektivnom trezoru pripadajućeg nam vremena.
Taj duh sociokulturologije mjesta u Kranju je lako primjetan, tako da se patina tradicije i nenametljivi, konkretno, ugostiteljski šarm dopunjuju i prepliću, čineći gostu ambijent koji sva čula budi.
Grad u Gorenjskoj regiji, na rijeci planinske ljepotice Kokri, toj lijevoj pritoci Save, nudi veoma decentne prestižne gostilne kojom prilikom izbor Komuninog domaćina vodi, pokazaće se, prema staroj dobroj gostilni "Arvaj", u ulici Kajuhova 2.
Njena tradicija upućuje nas na osnivača gostilne imena "Pri mostu" Franje Trebeca i njegove porodice, tadašnjih vlasnika mesnice tu, tik uz bok ovog diskretnog mjesta. Okolnosti i život tako su htjeli da 1956. god. gostilna prelazi u vlasništvo porodice Arvaj, kada mijenja ime koje i danas sa vrlom prepoznatljivošću nosi.
No, kad je o tradiciji riječ, o njoj govori sa dužnom mjerom sjećanja, potret u gostilni, ulje na platnu, osnivača Franje Trebeca, prvi jelovnik, i drugi zanimljivi artefakti koji govore o poštovanju i sjećanju na istoriju ove gostilne. Da, i ovaj vrli primjer slikarskog portreta govori da svijet ne počinje od nas. Značajna životna lekcija koju treba rano naučiti.
Čar bastine, što i jeste misija časopisa Komuna, upravo i jeste u dalekim vremenima i događajima iz kojih učimo, prenoseci ih dolazećim generacijama kao zalog prošlih vremena.
Šta je šarm „Arvaja“ i zasto riječ o ovoj gostilni? Razloga, vrlih, je dosta. Prvo, dočeka vas osjećaj vremena koje je gotovo stalo, te koje vas na terapeutski način oslobađa ubrzanog stresnog vremena koje čovjeka i ubrzano troši. Teče vrijeme nekako natenane, tako da vaš pogled ide lagano od predmeta do predmeta - slika na zidovima, namještaja, escajga, pratećih detalja, koji sumarno čine svojevrsni zanimljivi mikrokosmos.
Sve je u spontanom skladu - i poslovično tihe riječi gostiju, i "govor" posuđa, i maniri ljubaznog personala. Sve odiše tišinom smisla u kojoj sva čula uživaju. Potvrđuje to i višegeneracijska prisutna klijentela koja, svaka za sebe, nalazi to parče mira i parče vremena hedonističko gastronomskog ugođaja nacionalne slovenačke kuhinje.
A o tim specijalitetima govore, kako mnoga iskustva,tako i meniji „Arvaja“, onaj od Trebeca, pa do ovdašnjeg u kojima se tako reći ništa nije promijenilo, niti podleglo ovovremenim novotarijama. A šta je to na tom meniju, šta to vidljivo decenijama privlači goste, domaće i strane, šta je to što ovu gostilnu preporučuje za srdačno mjesto susreta?
Kuhinja je odavna biljeg prepoznatljivosti nacionalne osobenosti, običaja i kulture, pa tako naravno i slovenačka, koja drži do svojih delicija, opirući se uspješno talasima globalizacije raznih trendova konzumerističke kulture. Zato vam i „Arvaj“ nudi svoje prepoznatljivo domaće, duboko utkano u vremenima koja su oblikovala osobenu kuhinju.
Pod naslovom "Prvaki Arvaia", što će reći zvijezdama gostilne, gostima se preporučuje: Telečja pražena jetrca, Kranjska klobasa z gorčico in hrenom, Kranjska bržola... preporučiće se i mnogi drugi lokalni specijaliteti poput Ajdove kaše z jurčki, koji vas dovode pred tešku dilemu, kom se ukusu prikloniti i sa kojeg vinogorja vino kušati?
No, bilo kojim ukusom da krenete, sigurno je da će vas voditi ka nezaboravnom iskustvu, koje će se pothraniti u trajnom sjećanju. Da, tradicija je čuvar imena svega dobrog o čemu „Arvaj“, onako gospodski, uvjerljivo ali nenametljivo govori.
Tako se najbolje i razumije. Na svim jezicima, mirisa i ukusa.
Mr Željko Rutović