Predstavnici mreže nevladinih organizacija sa područja Plava započeli su potpisivanje peticije kojom se od lokalne uprave traži pokretanje inicijative za revitalizaciju Plavskog jezera, a od države da obezbijedi sredstva za te namjene.

Ovom inicijativom želimo da skrenemo pažnju na brzo propadanje našeg bisera Plavskog jezera. Tražimo da lokalna uprava pokrene inicijativu, a da država obezbijedi potrebna sredstva kako bismo od propadanja zaštitili nešto što predstavlja izuzetno prirodno bogatsto čitave Crne Gore– navodi se u peticiji.

Dodaje se da svi moraju dići glas da Plavsko jezero ostane živo.

Bez jezera nema Plava, bez jezera nema turista, bez jezera nema razvoja. Izborimo se zajedno, sredstva se moraju obezbijediti za spas bisera ispod Prokletija. Digni glas, produži život Plavskog jezera – stoji u pozivu za potpisivanje peticije.

Stručnjaci ukazuju da se Plavsko jezero smanjuje iz više razloga. Prvo zbog nasipa koji dolazi iz rijeka Ljuča i Grnčar, potom zbog neuređenog pitanja kanalizacije u naseljima oko Plavskog jezera, ali i zbog neodgovornog ponašanja ljudi koji svojim aktivnostima utiču da se jezero smanjuje.

Prije nekoliko godina je urađena studija na osnovu koje bi trebalo da se krene u proces očuvanja svih vrijednosti koje Plavsko jezero nosi sa sobom. Ta studija je dala glavne smjernice koji su to problemi zbog čega dolazi do smanjenja površine i dubine Plavskog jezera, na koji način riješiti taj problem i koliko bi iznosili troškovi predviđenih radova. U nekim analizama je navedeno da predračunska vrijednost radova zaštite i revitalizacije Plavskog jezera iznosi oko 16 miliona eura.

Iz Mreže nevladinih organizacija iz Plava tvrde da je ova studija još uvijek samo mrtvo slovo na papiru.

Tačno je da se ovdje radi o pozamašnoj investiciji, ali nema tog blaga sa kojim se može platiti ljepota Plavskog jezera i njegove okoline. Sva ulaganja oko zaštite jezera bi se kroz brojne aktivnosti i turističku valorizaciju brzo vratila. To treba da imaju na umu oni koji se samo deklarativno zalažu da Crna Gora bude ekološka država, jer prirodne ljepote treba da budu glavni oslonac razvoja ne samo Plava nego i čitavog sjevera naše države – istakli su iz Mreže NVO iz Plava.

Da je Plavsko jezero, sa trenutnom površinom od oko dva kilometra kvadratna zaista ugroženo, kroz brojne radove i naučne studije ukazao je i Plavljanin prof. dr Marko Knežević koji apeluje da se po ovom pitanju hitno reaguje.

Od 1913. godine, kada je jezero imalo površinu od oko 5,4 kilometra kvadratna, površina mu je smanjena za 3,4 kilometra kvadratna. To je dovoljan alarm za brzo reagovanje – zaključuje Knežević.

Fekalije i otpadne vode teku u Plavsko jezero

Iz lokalne uprave navode da su oni, u okviru svojih nadležnosti, preduzeli neophodne mjere u cilju revitalizacije jezera. Međutim, kako ističu, za njegovu trajniju zaštitu potrebna su velika sredstva koja bi morala država da obezbijedi.

Mi stalno potenciramo ovu priči, ali Vlada je ta koja, onako kako je to i obećano, treba da iznađe mogućnost da se isfinansiraju glavni i idejni projekti, kako bi se nakon toga krenulo sa traženjem sredstava od donatora iz Evropske unije – naveli su iz lokalne uprave.

Otpadne vode i fekalije teku u jezero

Stanovnici naselja od Plava do Gusinja tvrde da su tamošnje otpadne vode i fekalije uglavnom usmjerene prema rijeci LJuči i dalje ka Plavskom jezeru. Naglasili su da se zbog toga suočavaju sa ozbiljnim neprijatnostima i da je krajnje vrijeme da se rješavanju ovog ozbiljnog problema pristupi na odgovarajući način.

Od Gusinja do Plava fekalije i otpradne vode, zbog nepostojanja kanalizacione mreže, uglavnom odlaze u LJuču i Plavsko jezero. Ima tu nešto septičkih jama, ali, zbog poroznog zemljišta, ni to nije dobro rješenje. Zato se ovdje suočavamo sa izuzetno neprijatnim mirisima i drugim problemima. Upućujemo apel nadležnim u lokalnoj upravi i državnim institucijama da konačno pristupe rješavanju ovog zaista velikog i životnog i ekološkog problema – naglasili su mještani.

Izvor: Dan