Odgovor na pitanje da li su dešavanja vezana za fabriku peškira u petnjičkom selu Bor pratile koruptivne radnje pravosudni organi nijesu dali ni nakon devet godina.
To se nije desilo iako su sa više adresa stizale prijave da ovaj slučaj treba da razmotri nadležno tužilaštvo. U tim prijavama se tvrdi da su aktivnosti oko fabrike na Boru poslužile određenim ljudima da pribave protivzakonitu korist. Posebno je ukazivano da postoji osnovana sumnja da su u datom sličaju zloupotrijebljena sredstva Investiciono-razviojnig fonda, kao i strani kapital.
– Svih ovih godina stavljali smo do znanja da su aktivnosti oko otvaranja fabrike na Boru sprovođene pod sumnjivim okolnostima. Ponavljali smo da bi nadležne državne organe trebalo da zainteresuje šta se to tamo radilo i kako su utrošena povjerena sredstva, s obzirom na to da je Investiciono-razvojni fond usmjerio dosta novca za otvaranje fabrike. Takođe, ukazivali smo da treba ispitati da li je u datom slučaju zloupotrijebljen strani kapital, ali su pravosudni organi ostali nijemi na ove tvrdnje – ističu radnici koji su bili angažovani u pomenutoj fabrici tokom probne proizvodnje.
Oni podsjećaju da je u startu u pogonu radio 21 radnik, ali da niko od njih nije zasnovao radni odnos na legalan način.
–Primali smo po sto eura svega nekoliko mjeseci, i to bez uplate doprinosa. Rad je, i to na kratko vrijeme, bio organizovan na divlje, bez nekog valjanog plana, tako da se u startu vidjelo da se ovdje radi o velikoj prevari – kazali su bivši radnici.
Fabriku na Boru su 2017. godine, uz tvrdnje da su uložili sopstvena sredstva, otvorili tadašnji i sadašnji predsjednik SO Petnjica Mehmed Meša Adrović i turski biznismen Ismail Arslani. Iako predstavljena kao početak privrednog buma u Bihoru, fabrika je radila kratko i to smanjenim kapacitetom. Ona je danas dio stečajne mase beranskog preduzeća za prevoz putnika "Simon vojaž".
Naime, utvrđeno je da je svojevremeno Mehmed Adrović, kao vlasnik "Simon vojaža", baveći se, pored politike, i privatnim biznisom, sredstva te kompanije dobijena od Investicio-razvojnog fonda usmjeravao za izgradnju pogona za proizvodnju peškira na Boru.
Investitor iz Turske je svojevremeno nezvanično izjavio da je obmanut i da mu biznis u Boru nije garantovao nikakvu zaradu.
–Mislio sam najbolje. Vjerovao sam da će ova fabrika raditi, ali se ispostavilo da ništa ne funkcioniše kako treba. Sve je ispalo neozbiljno. Jednostavno, prevaren sam – navodio je rekao Arslani nakon zatvaranja fabrike.
S druge strane, Adrović cijelo vrijeme tvrdi da je proizvodnja stala zbog slabe prodaje proizvedenih artikala.
–Problem je što smo imali određene zalihe proizvoda koje nijesmo uspijevali da prodamo. Takođe, kasnija pojava korona virusa negativno je uticala na privredni ambijent u čitavom svijetu, što je sve zajedno sputavalo fabriku da proradi punim kapacitetom. Tvrdim da u cijelom sličaju nije bilo nikakvih zloupotreba – kazao je Adrović.
Prazna obećanja
Kada je fabrika otvarana, rečeno je da pogon na Boru ima perspektivu i da neće imati nikakvih problema s plasmanom proizvoda.
– Sa ovom fabrikom imamo novu razvojnu stranicu Bihora. Ovdje će raditi veliki broj mještana. Kako budemo osvajali nova tržišta, tako ćemo povećavati obim proizvodnje, što zahtijeva i nova zapošljavanja. To nam garantuje i ozbiljni investitor iz Turske, koji je sa nama ušao u ovaj posao. Ubijeđeni smo da će peškiri "Euro Bora" ubrzo postati brend i da nećemo imati problema s plasmanom – rekao je Adrović prilikom otvaranja fabrike, dodajući da će iz proizvodnih pogona na Boru izlaziti i drugi proizvodi tekstilne konfekcije koji se koriste u ugostiteljstvu – od stolnjaka do hotelske posteljine i krpa za suđe.
Izvor: Dan
