Mještani andrijevičkih mjesnih zajednica Zabrđe, Trešnjevo, Slatina, Prisoja i Trepča obavijestili su javnost u otvorenom pismu da će koristiti sva legitimna srestva i neće dozvoliti da se na lokalitetu "Žoljevica" pristupi ponovnom otvaranju kamenoloma gdje je nekada poslovala kompanija “Mermer”.
Oni su ujedno upitili dopise premijeru Milojku Spajiću, ministru ekologije i održivog razvoja i razvoja sjevera Damjanu Ćulafiću i predsjedniku Opštine Andrijevica Željku Ćulafiću apelujući da spriječe da se na Žoljevici izvode bilo kakve radnje koje se tiču eksplotacije mineralnih sirovina.
“Iz neposredne komunikacije sa građanima naših pet mjesnih zajednica proizilazi nepodijeljen i izričit stav da se ne dozvoli otvaranje i rad kamenoloma "Žoljevica". Njegov rad devastirao bi životnu sredinu. Apelujemo na vas da ne odobrite rad kamenoloma. Uostalom, ubijeđeni smo da nijedna profesionalna i nepristrasno urađena studija o uticaju kamenolama na životnu sredinu ne bi dala saglasnost za njegov rad”, navodi se u dopisu mještana.
Njihova reakcija uslijedila je nakon što je nedavno završena javna rasprava na Nacrt koncesionog akta o lokalitetu nemetalične mineralne sirovine arhitektonsko-građevinskog i tehničko-građevinskog kamena na ležištu "Žoljevica", koju je iniciralo Ministarstvo energetike i rudarstva.
Nalazište mermera u Andrijevici se prostire na čak sedamdeset hektara, i to još prema istraživanjima iz šezdesetih godina.
Nova istraživanja, koja je radio Geološki zavod iz Podgorice, potvrđuju te prvobitne informacije, kao i to da se radi o takozvanom ukrasnom kamenu visokog i izuzetnog sjaja, odnosno da njegovu osnovu čini arhitektonski građevinski kamen, ili skraćeno AGK. Tek mali procenat mermernog kamena sa nalazišta u Andrijevici slabijeg je kvaliteta i slabijih mehaničkih svojstava.
Mještani ne prihvataju argumentaciju da se do prije tri decenije preduzeće "Mermer" dugi niz godina bavilo se ekspoatacijom mermera iz Žoljevice.
Sa iskopavanjem mermera prestalo se početkom devedesetih godina prošlog vijeka kada je ovo preduzeće otišlo u stečaj.
Javna rasprava je organizovana sa ciljem da se pribave sugestije i komentari građana, relevantnih institucija privrede, nevladinog sektora i stručne javnosti, kako bi Nacrt koncesionog akta unaprijedili prije usvajanja od strane Vlade.
Mještani su iznijeli brojne razloge koji, po njihovom mišljenju, ukazuju da bi rad kamenoloma na ovoj lokaciji bio loš danas predstavljao loš potez.
“Kamenolom bi bio lociran uz privatne posjede i u blizini naseljenih mjesta tako da bi prašina, buka, miniranje i rad teških mašina uticali da život u obližnjem i širem okruženju bude nepodnošljiv. Imanja u okruženju kamenoloma ne bi mogla da se koriste za bilo koju namjenu. U neposrednoj blizini kamenoloma nalazi se 13 novosagrađenih kuća porodica Bakić. Udaljenost ovih kuća od lokacije kamenoloma kreće se između sto i dvesta metara. Sve ovo ukazuje da bi rad kamenoloma imao nesagledive posledice po život ljudi ne samo u ovim ovim kućama, već u svim domovima u selima Zabrđe, Trešnjevo, Slatina i šire”, ističu mještani.
Ministarstvo kapitalnih investicija prije četiri godine raspisalo je konkurs za dostavljanje ponuda za dodjelu ugovora o koncesiji za detaljna geološka istraživanja i eksploataciju ukrasnog kamena na lokalitetu Žoljevica.
U tom koncesionom aktu navodi se da se mermerisani krečnjak može okarakterisati kao vrlo dekorativan, te da se može koristiti za proizvodnju ploča za oblaganje horizontalnih i vertikalnih površina objekata u građevinarstvu. Jedini prijvljeni na konkurs bila je kompanija Uniprom metali, koja je dobila maksimalan broj bodova za dodjelu koncesija u trajanju od 30 godina, a da država dobije milion i sto sedamdeset hiljada eura.
Međutim, do realizacije nije došlo, jer Vlada na kraju za tako nešto nije dala zeleno svjetlo.
Mještani pet mjesnih zajednica dodaju da bi rad kamenoloma ugrozio i postojeća vodoizvorišta i putnu infrastrukturu.
“Vodoizvorište "Dolovi" nalazi se na zemljištu nekadašnjeg preduzeća "Mermer" i to u neposrednoj blizini lokalcije kamenolaoma. Takođe, vodena akumulacija "Duboki do" nalazi se uz lokaciju kamenoloma. To znači da bi rad kamenoloma uništio ove vodne resurse. Takođe, korišćenje teških mašina i kamiona za rad kamenoloma bi dodatno uništilo i onako lošu putnu infrastrukturu na ovom području”, tvrde mještani.
Oni smatraju da je i sa aspekta razvoja turizma kamenolom na lokaciji Žoljevica takođe problematičan.
“Na teritoriji naših mjesnih zajednica poslednjih godina razvija se seoski i eko - turizam. Nedavno je uz lokaciju eventualnog kamenoloma podignuta crkva koja je postala mjesto vjerskog okupljanja i izletničkog turizma. Tu je i poznata pećina koju planiramo da iskoristimo kao svojevrsnu turističku atrakciju. Aktiviranjem kamenoloma od turizma ne bi bilo ništa”, zaključili su mještani.
Izvor: RTCG
