Da područje Vasojevića u potpunosti zaostaje za razvijenijim sredinama u Crnoj Gori ukazuje i podatak da u Andrijevici, kojoj je 1992. godine vraćen status opštine, uopšte nema nema proizvodnih pogona.
Privredne aktivnosti svedene su na rad svega nekoliko trgovinskih i uslužno-ugostiteljskih subjekata.
Lokalno stanovništvo svoj radni angažman pronašlo je u lokalnoj upravi, javnim preduzećima i ustanovama čiji je Opština osnivač i u par državnih institucija koje su u Andrijevici otvorile svoje službe, kao i u Domu zdravlja i Hitnoj pomoći. Što se tiče privatnog sektora, određeni broj radnika je angažovan na radu u kladionicama i održavanju privatnih hidroelektrana, dok druge djelatnosti, sem onih koje poljoprivrednici obavljaju na svojim imanjima, skoro i da nema.
Tako se narod ovoga kraja suočava sa poražavajućom privrednom slikom iako su nakon pada socijalizma i raspada bivše Jugoslavije predstavnici svih saziva crnogorskih vlada slali poruke da Andrijevica raspolaže izuzetnim resursima koji daju šansu za njen brži ekonomski i privredni oporavak. Takođe, obećanja o otvaranju proizvodnih pogona i oživljavanju privrede u Andrijevici zauzimala su u poslednjih nekoliko decenija glavno mjesto u predizbornim programima svih političkih subjekata koji su učestvovali u izbornim trkama.
Međutim, trenutna svukupna slika Andrijevice jasno ukazuje da su obećanja ostala samo mrtvo slovo na papiru i da ova opština bilježi negativne bilanse po pitanju privrednih aktivnosti, otvaranja radnih mjesta u relnom sektoru i adekvatnom iskorišćavanju prirodnih resursa. O tome svjedoče i podatak da su svi bivši proizvodni pogoni pretvoreni u staro gvožđe, čime je oko hiljadu radnika preseljeno na biro rada.
Za vrijeme tranzicionih procesa u andrijevičkoj opštini zatvorena je Fabrika ventilacione opreme "Termovent". Ona je upošljavala oko 160 radnika, privatizovana je od strane beogradske "Montaže", da bi nakon toga prestala sa radom. 2014. godine u bivšim pogonima "Termoventa" otvorena je fabrika za proizvodnju peleta pod nazivom "Biotel".
Tada je rečeno da ovaj projekt, sa čistim ekološkim proizvodom, predstavlja investicioni bum i da je kapacitet proizvodnje peleta na godišnjem nivou planiran na 23.000 tona. Međutim, fabrika je prije dvije godine prestala sa radom.
Zatvoren je i pogon fabrike kože "Polimka", u kome je nekada radilo blizu 200 radnika. Imovina i objekti ovog pogona, koje je svojevremeno kupilo preduzeće "Kips", potpuno su devastirani. Neslavan kraj doživio je i pogon "Komovi", koji je poslovao u sastavu beogradskog "Soko Štarka" i u kom je nekad plate zarađivalo blizu 200 uposlenih. Od prije nekoliko godina imovina ovog pogona, poznatog kao "Slatka fabrika" prešla je u ruke beranskog preduzeća "Desetka", s tim što se tamo još uvijek ne odvijaju nikakve privredne aktivnosti.
Krajem osamdesetih godina ugašeno je i preduzeće "Mermer" koje se bavilo trgovinom i ekspoatacijom mermera u dijelu planine Žoljevice. Sa radom je prestalo i trgovinsko preduzeće "1.maj", kao i andrijevička i konjuška poljoprivredna zadruga, dok su prilikom transformacije Šumskog preduzeća ugašene pojedine radne jedinice. Poslednje dvije decenije u Andrijevici je, uz dvadesetak uposlenih, radio pogon za preradu drveta pod nazivom "Bojkomerc", ali je i on prije tri godine zatvoren.
Bivši radnici koji su radili u nekadašnjim andrijevičkim fabrikama ističu da sadašnji izgled industrijske zone u ovom gradu jasno ukazuje da država nema viziju o oživljavanju proizvodnih pogona.
–Stiče se utisak da su se nadležni samo deklarativno zalagali za aktiviranje proizvodnih kapaciteta. Tim prije jer smo svjedoci da, poslije svega, nema dobre volje niti valjanih inicijativa da se ovako haotično stanje promijeni – zajednička je ocjena predstavnika bivših radnika.
Država da pomogne
Iz Opštine Andrijevica navode da je lokalna uprava otvorena za sve zainteresovane investitore koji, u cilju pokretanja biznisa i otvaranja novih radnih mjesta, žele da svoj kapital ulažu u ovom kraju.
Konstatovali su da dosadašnje aktivnosti oko oživljavanja privrede na području Vasojevića nijesu dale naročite rezultate i da se u cilju sveukupnog razvoja Andijevice mora pronalaziti model po kom bi se otvarala radna mjesta u realnom sektoru.
–Mi smo se sve vrijeme trudili da, u mjeri mogućeg, damo doprinos da se napravi ambijent kako bi investitori došli u Andrijevicu, ili da neko iz naše sredine krene da otvara proizvodne pogone, ali, nažalost, do toga nije došlo. Sve to ukazuje da se sa državnog nivoa mora dati znatno veća podrška da se konačno krene sa privrednim aktivnostima u našoj opštini – poručili su iz lokalne uprave
Izvor: Dan
