Danas se navršava 46. godina od smrti Josipa Broza Tita- bivšeg doživotnoh predsjednika SFRJ i lidera Pokreta nesvrstanih. Umro je četvrtog maja 1980. godine u Kliničko- bolničkom centru u Ljubljani, u 88. godini života, a sahranjen četiri dana kasnije u Kući cvijeća, u Beogradu.

Sahrani Josipa Broza Tita prisustvovalo je više od 200 državnika, predstavnika vlada i međunarodnih organizacija iz cijelog svijeta, pa je i zvanično proglašena za najveći takav događaj u XX vijeku.

Tito je bio neprikosnoveni lider bivše SFRJ na čijem se čelu nalazio 35. godina (1945- 1980. godine), a daanas mnogi njegovu smrt doživljavali kao simbolični početak kraja jugoslovenske države.

Vrijeme njegove vladavine obilježio je perioda mira, stabilnosti i postepenog napretka za većinu građana zemlje čijim je razvojem rukovodio, pa se trajanje bivše SFRJ svrstava u period najvećeg i najznačajnijeg ekonomskog, kulturnog, privrednog, sportskog razvoja i uspona svih naroda koji su živjeli na prostoru od Alpa do Ohridskog jezera.

Sa predsjednicima Indije i Egipta, Nehruom i Naserom, bio je osnivač Pokreta nesvrstanih, što je u tadašnjim međunarodnim okolnostima, u vrijeme dekolonizacije, imalo veliki značaj. U tom periodu, on i država koju je predstavljao, imali su najveća uvažavanja svih tadašnjih svjetskih državnika, od predsjednika tadašnjih supersila- SAD-a i bivšeg SSSR-a, do tek oslobođenih ili poluoslobođenih  zemalja takozvanog Trećeg svijeta.

Najveće kritike njegovom sistemu vladanja i rezultatima, predstavlja otvaranje logora za prevaspitavanje onih koji su u periodu 1948- 1953. godine podržali Rezoluciju Informbiroa na Golom otoku i usvajanje Ustava 1974. godine, kojim su ojačale uloge republika u federaciji, dok su funkcije centralne države svedene na: spoljnu politiku, odbranu i monetarnu emisiju.

Time je, kako mnogi smatraju, započeto razgrađivanje zemlje, do kojeg je došlo 1991. godine.

S. R.