Taj genijalni francuski matematičar  Aleksandar  Grotendik ( 1928 - 2014), po mnogima i najveći u drugoj polovini dvadesetog vijeka, bijaše po mnogo čemu  neobičan. Ekscentrik.

Osim apstraknog pristupa matematici, bio je posvećenik razmišljanja, meditacije, metafizike, duhovnosti i pisanja iz oblasti filozofije, psihologije i religije. Složićemo se da je riječ o rijetkom plemstvu duha. Od početka devedesetih prošlog vijeka živio je  asketskim životom kao usamljenik u pirinejskom selu Laser, tragajući za razumijevanjem tajni postojanja i mjesta čovjeka u univerzumu.

Tamo se bavio taj zagonetni um, kako  je znao reći "piskaranjem". Prije nego će se povući napisaće knjigu "Žetva i sjetva", posvećenu nemoralu i nepotizmu u matematičkim institucijama. Neki poroci ostaju vječni.

No, očito bijaše on osoben po svojim etičkim principima, vrijednostima i stavovima sa kojima nije bilo kompromisa. Evo i primjera.

Za vrhunske rezultate na polju algebarske geometrije i homološke algebre 1966. dobio je prestižnu Fildsovu medalju,  svojevrsni pandan Nobelovoj nagradi iz oblasti matematike, ali je odbio da u Moskvi prisustvuje činu dodjele medalje zbog svog  kritičkog stava prema sovjetskoj vladi.

No, to ne bješe njegov jedini takav gest.  Nagradama svaka cast, ali principi su principi. Sa njima etički dostojnici  ne trguju. Zato kao takvi ostaju biljezima civilizacijskih moralnih vrlina. Pokazao je to Grotendik.

Kada je dvanaest godina kasnije dobio izuzetno unosnu Krafordovu nagradu  u iznosu tadasnjih 430.000 dolara, odbio je da primi nagradu iz etičkih razloga. U pismu Švedskoj kraljevskoj akademiji  napisao je : "Odbijam da primim Krafordovu nagradu. Ne želim da dobijem novac iz ruku organizacije  koja se direktno ili indirektno miješa u nauku na način koji smatram duboko korumpiranim. Odbijam da učestvujem u igri gdje se nauka pretvara u instituciju moći, karijera i uzajamnih usluga. Oduvjek sam vjerovao da istinska potraga za istinom mora biti nezavisna od takvih motiva".

Zašto priča o Grotendiku ?

Priča i sjećanje na njega, njegov život i principe, govor je civilizacijske  paradigme kao biljega vrline etičkog nasljeđa po kojima svijet smisla traje i uprkos beščašću mnogih opstaje.

Uostalom, na vrlim pojedincima bijahu i jesu ta moralna načela koja govore kako i zašto treba biti Grotendik i njemu slični. Doduše malobrojni, ali u etici impozantni. Pokazao je on da nagrade i novac nijesu sve, ali da dostojanstvo jeste sve. Ono koje se ne kupuje i ne prodaje. Nagrada koja se ne traži i ne protežira već se, kada se kosi sa moralnim nacelima, odbija. Eh,moralna načela... kako je to danas daleko i strano...

Za razliku od ovog genijalnog učenjaka, svjedočimo  i nekim  drugim ovovremenim  "laureatima" i njihovim "načelima" koje, za razliku od Grotendika, ne interesuje potraga za istinom. Naprotiv.

Krivotvoriće istinu, protokole, standarde i propozicije, zamajavaće javnost samo da bi se dočepali nagrade. Da, dočepali, jer to jeste pravi izraz tog nagona koji ne preza ni od čega da bi ostvario svoj i sličnih sebi cilj. No, kakav je to bijedni cilj ? Uživati u nečemu što ti ne pripada, što si krivotvorio i što u nasljeđe ne za ponos nosiš.

Socio - mentalitetsko prokletstvo othranjeno na sujeti, narcizmu i egu malih razlika, naposlijetku nagrade doživljava kao plijen i ne manje lijek za mnogi neizlječivi kompleks. Nagrada kao kompenzacija za duhovno- kulturološku, etičku i estetsku nedozrelost. I tako od Grotendika, do balkanske krčme zjapi sudar svjetova, civilizacija i  kultura na način da jedan drugog nikad neće razumjeti, niti se jedan drugom približiti.

Odbiti nagradu, odbiti novac, odbiti slavu, nemoguće je situirati u ovdašnji deformisani pojmovnik etike, časti, principa i javne odgovornosti za javni interes.

Pred ličnim, obično padaju svi drugi interesi. Zadah palanke. 

Grotendik i njemu rijetki slični etičko vrijednosne su lekcije na kojima treba vaspitavati dolazeće generacije, lekcije koje će  kao prosvjetiteljski nauk učiti mnogim davno propuštenim lekcijama. Podjednako etičkim, duhovnim, opštečovječanskim, civilizacijskim i životnim.

A kad u tom lancu lekcija i vrijednosti preskočite jednu, teško se možete  "dočepati" druge. Tu protekcija ne pomaže. Drugi i dugi su to zakoni.

Mr Željko Rutović