Iz štampe je izašla dvadeseta po redu knjiga beranskog književnika Braha Adrovića.
Ovoga puta je riječ o autorskom izdanju zbirke poezije za djecu i mlade "Dječija država" u kojoj je sabrano šezdeset pjesama namijenjienih za najmlađi uzrast čitalaca, prvenstveno učenika osnovnih škola, mada pjesme mogu biti zanimljive i za stariji uzrast.
O ovoj knjizi poezije akademik Evropske akademije nauka i umjetnosti i poznati dječiji pjesnik Milutin Đuričković u svojoj recenziji je između ostalog naglasio da " iako je prevashodno poznat i priznat kao pjesnik za odrasle, autor petnaest knjiga lirike, jednog romana i putopisa, brojnih publicističkih priloga i dokumentarnih filmova, a takođe dugogodišnji novinar, uspješan društveno-politički radnik, ovoga puta se oglašava debitantskom knjigom pjesama za djecu i mlade.
Ovim izdanjem, zapravo, potvrđuje staru istinu da se pisci, uglavnom, u poodmaklom životnom dobu rado sjećaju svog djetinjstva, te u okviru tog melanholično-nostalgičnog i evokativnog raspoloženja često posežu za obraćanjem najmlađim čitaocima pokazujući i na taj način da im ništa nije strano, odnosno da suvereno vladaju i da se komotno osjećaju u vedrim prostorima djetinjstva.
Ne treba smetnuti s uma da je Adrović dobitnik nagrade Krilata Seošnica za poeziju za djecu i mlade, što opet dovoljno ukazuje na činjenicu da ovaj stvaralački čin ne shvata usputno i uzgredno, već veoma ozbiljno i odgovorno.
Njegovi veseli i vedri katreni, puni života, optimizma i radosti, pisani su upravo po mjeri i senzibilitetu mladih naraštaja, kojima je ovako nešto i te kako potrebno u današnje vrijeme kada ratovi ne jenjavaju i kad dolazi do velike krize morala, vaspitanja i obrazovanja. Tradicionalistički usmjeren, etički nastrojen sa naglašenim duhovno-rodoljubivim i zavičajnim sadržajima ( Zašto volim Crnu Goru), pjesnik Adrović stvara široku lepezu tema i motiva u kojima obrađuje igru, maštu, ljubav, patriotizam, kao i niz drugih ljudskih i estetičkih vrijednosti. Iz tih razloga pjesnik poistovjećuje "raj" sa svojim zavičajem, koji nadahnuto veliča i opisuje sa svim prirodnim ljepotama, odlikama i prirodnim znamenitostima ( Roćaje, Durmutor, Bjelasica, Hajla, Lim ).
Adrovićev "povratak u djetinjstvo" nije ni malo slučajan, već je nastao kao produkt iskrene i suptilne inspiracije iskazane kroz umjetnički upečatljivo i prihvatljivo obraćanje djeci i mladima, bez ikakve improvizacije i suvišne artističke nadogradnje. U tom smislu, ovu knjigu treba zaista pozdraviti i podržati na njenom putu do srca i znatiželje mldih čitalaca, zapisao je, između ostalog, akademik Đuričković.
- U recenziji dr Bora Majdanca se između ostalog ističe "Prosto nijesam mogao da vjerujem da tako uspjele pjesme Braha Adrovića nijesu ranije ugledale svijetlo dana. Kada sam pročitao sve pjesme ovog rukopisa, ostao sam zadivljen koliko je situacija u vezi sa djecom pjesnik opisao, vrlo vešto i ubedljivo. Koliko nježnosti, doživljaja, savjeta, školskih pitanja i dr... U najkraćem: fasciniran sam ovim pesničkim poduhvatom za djecu, ističe dr Boro Majdanac- poznati dječji pjesnik.
On dalje u svojoj analizi kaže da je "autor ovaj pregršt vrijednih pjesama podijelio po ciklusima "U svom kraju ko u Raju", "Šta sve sluša dječija duša", "Spomenari iz đačke klupe" i " Stihovane priče što na bajke liče", a u suštini se radi o dve celine.
U jednoj su pjesme u kojima autor govori o zavičaju i deci, a u drugoj celini deca govore o školi, u vrtiću, na priredbama i sl, a podrazumijeva se da im i nastavnici govore ili objašnjavaju stvari i pojave sa kojima se deca susrijeću u ranom periodu svog života. Tako u pjesmi "Zavičaj" Adrović kaže "Zavičaj je duša puna", a iz ciklusa Šta sve sluša dječija duša " izdvajam stih"Od svih ljepota ovoga svijeta, najveća je ljepota duša djeteta". U pjesmi Raj Adrović kaže: "Me traži ga u Parizu//Potraži ga u očima// U očima boje Lima"/ i dodaje "Bez Crne Gore i Ajfelova je kula nula"...
Poseban deo STIHOVANE PRIČE ŠTO NA BAJKE LIĆE - lepo urađeno (Miševi na nosu, Sanjalica, Tatamata, Kad bi snovi bili java, Drama u Divljačkim šumama, Strašni vuk, Šumski car, E, moj lave). Gospodin Braho Adrović je izvanrednim i neobičnim pristupom sačinio veoma interesanu, privlačnu i poučnu knjigu. Uvjeren sam da će je deca i nastavnici prihvatiti i zavoljeti, zapisao je dr Boro Majdanac.
Knjiga Braha Adrovića objavjena je kao autorsko izdanje. Urednik i autor rješnja korica i tehničke pripreme je književnik Gordan K. Čampar, recenzenti su akademik Dr Milutin ĐuriČković i dr Boro Majdanac, redaktor i korektor prof. dr Draško Došljak, a knjiga je štampana u IGP "Pegaz" iz Bijelog Polja.
Dodajmo na kraju da je štampanje knjige "Dječja država" podržano sredstvima Ministarstva kulture i medija Crne Gore.
A.S.