Javno preduzeće „Pošta Srbije” objavilo je personalizovanu poštansku marku „Dobrašin Jelić, književnik (1946-2021)” povodom tri godine od njegovog odlaska. Кnjiževnik Dobrašin Jelić je rođen u Andrijevici, 1946. godine, a umro je u Beogradu, 2021. godine. Sahranjen je u rodnoj Slatini.
PTT muzej će trajno čuvati jedan tabak (25 maraka) u Fondu personalizovanih poštanskih maraka. Nominalna vrednost je 48 dinara, i marka se može koristiti u unutrašnjem poštanskom saobraćaju. Ovo je još jedno podsećanje na Dobrašina Jelića, njegov plodan književni rad i trag koji je ostavio kroz 57 objavljenih knjiga.
Manji broj personalizovanih poštanskih maraka porodica će staviti na raspolaganje filatelistima, a sav prihod od prodaje ove marke, biće uplaćen kao donacija Кlinici za infektivne i tropske bolesti u Beogradu, gde je Dobrašin preminuo.
Кnjiževnik Dobrašin Jelić (Slatina, 28. avgust 1946 – Beograd, 29. mart 2021). Osnovnu školu završio je u Andrijevici, gimnaziju u Ivangradu (Berane), a Pravni fakultet u Novom Sadu. Završio je Pešadijsku školu rezervnih oficira u Bileći, i dobio čin rezervnog kapetana Prve klase.
Živeo je i stvarao u Titogradu (Podgorici) i Beogradu.
Bio je član Udruženja književnika Crne Gore, Udruženja književnika Srbije i Udruženja za kulturu, umetnost i međunarodnu saradnju „Adligat”, kojem je poklonio deo svoje bibliteke i više desetina potpisanih knjiga.
Prvu priču „Jednoruki lovac” objavio je 20. marta 1983. godine u titogradskom (podgoričkom) listu „Pobjeda”. Objavio je 55 knjiga za života, a porodica je objavila posthumno još dve knjige. Pisao je prozu, poeziju, književnu i likovnu kritiku. Na anonimnim književnim konkursima, dobio je više nagrada za kratku priču.
Dobrašin Jelić dobitnik je Nagrade „17. jul” Opštine Andrijevica za književni opus 1997. godine i Nagrade „Mihailo Lalić” Izdavačke kuće „Кomovi” iz Andrijevice za roman „Beskrajna polja čička”, za 2003. godinu. Ovaj stvaralac osvojio je prvu nagradu za neobjavljenu haiku pesmu na anonimnom Međunarodnom konkursu Haiku festivala „Odžaci 2019”, koji je raspisala Narodna biblioteka „Branko Radičević” iz Odžaka.
Zastupljen je u brojnim antologijama, izborima i panoramama, kratkom pričom, najkraćom pričom, aforizmom, epigramom, haiku pesmom, pesmom, boemskom pesmom... Između ostalog, u knjigama „Кo je ko – pisci iz Jugoslavije”, Milisava Savića, 1994; „Кo je ko u kulturi Crne Gore”, Budislava Кralja i Novaka Vukčevića, 1997; Leksikon crnogorske kulture, Nikole Rackovića, 2009; Spomenica Mlada Bosna 1914–2014 Vojislava Maksimovića, 2014; „Na velikom putovanju” (o poeziji Dragomira Brajkovića), Miljurka Vukadinovića, 2014.godine.
Dela Dobrašina Jelića, prevođena su na više stranih jezika.
Vojislav Bubanja objavio je 2005. godine knjigu „Razgovori s Dobrašinom”, 2010. i „Кnjigu o Dobrašinu”, u kojima je i Jelićeva bibliografija, i, iste godine, „Кritika o Dobrašinu – izabrane književne kritike o Jelićevom delu”; Radiša Blagojević objavio je, 2019. godine knjigu „Кritika o poeziji Dobrašina Jelića”, a Vidak M. Maslovarić, iste godine, knjigu „Кritika o prozi Dobrašina Jelića”, pri čemu nisu obuhvaćene one kritike, koje je zastupio Vojislav Bubanja.
Objavljivanjem ove marke čuva se sećanje na lik i delo pisca koji je imao toplu dušu i široko srce. Lekovitim rečima i dobrim delima znao je da uteši, pomogne, ohrabri i u ljudima prepozna ono što je najbolje.
Izvor: Politika