(Riječ na programu „Nasljeđe znanja i čovječnosti“ posvećenom Vukoti Baboviću)

Naučno djelo  prof. dr Vukote Babovića (1946 -2019)  je izuzetno značajno u oblasti teorijske i primijenjene fizike, posebno elektromagnetizma, fizike plazme i prostiranja elektromagnetnih talasa kroz jonizovane sredine. Ali je njegov rad bio važan i za razvoj univerzitetske nastave i naučne misli u Jugoslaviji.

Bio je među istaknutim stručnjacima za elektromagnetizam i fiziku jonizovanih gasova na prostoru bivše Jugoslavije. Doktorsku disertaciju posvetio je problemima prostiranja elektromagnetnih talasa u jonizovanim sredinama, što je značajno za radio-komunikacije, plazmu i savremenu fiziku. Kao profesor na Prirodno-matematičkom fakultetu u Kragujevcu predavao je klasični elektromagnetizam, optiku, fiziku plazme i srodne discipline, čime je obrazovao generacije fizičara i nastavnika fizike.

Bio je mentor velikom broju diplomskih, magistarskih i doktorskih radova. Objavio je blizu stotinu naučnih radova u domaćim i međunarodnim časopisima, čime je dao doprinos razvoju fizičkih nauka u regionu.

Babovićev značaj nije bio samo naučni nego i kulturno-intelektualni. Pored fizike, pisao je eseje, protestnu poeziju i prozu, pa je bio prepoznat kao jedan od istaknutih crnogorskih intelektualaca svoga vremena. Povezivao je prirodne nauke sa širim društvenim i kulturnim pitanjima, što ga čini važnom figurom crnogorske intelektualne istorije krajem 20. i početkom 21. vijeka. Njegovo djelo se danas posebno cijeni zbog spoja naučne ozbiljnosti, pedagoškog rada i društvenog angažmana.

Knjiga profesora Vukote Babovića”Kratki kurs sociofizike” (Matica crnogorska, 2015)  predstavlja zanimljiv spoj sociologije, filozofije i prirodnih nauka. Autor Babović objašnjava društvene pojave koristeći principe koji podsjećaju na zakone fizike.

Sam naziv „sociofizika“ ukazuje na težnju da se ljudsko ponašanje i društveni procesi posmatraju kao sistemi koji imaju određene obrasce, dinamiku i zakonitosti. Zato prof. Babović i navodi riječi  književnika Mihaila Lalića: “Svijet bi odavno bio sređeniji, bar u jednom pravcu, bar za ljude, kad bi bilo dovoljno znati šta treba da se čini. Ali, na žalost, to nije dovoljno. Imai h dosta koji znaju šta treba, a čine samo ono štoim se sviđa”.

Kad već govorimo o Laliću, prisjećamo se i jednog Babovićevog eseja, u kojem piše: “Sa Mihailom Lalićem sam samo jednom śedio, u zanimljivom društvu, za istim stolom.Bilo je to u andrijevičkim ‘Komovima’, početkom osamdesetih godina prošlog vijeka. Bijaše čuo da imam u svojoj biografiji, prije tridesete, neke, nazovimo ih tako, vrijedne rezultate. Zato je komentarisao, tobož u ozbiljnoj formi pitanja: ‘A šta ćeš poslije, kad se život oduži’? Ovaj komentar mi je onda prijao, ali se odgovoriti nije imalo šta, budućnost je neprozirna”.

No, budućnost je potvrdila izvanrednog  naučnika i književnog znalca Vukotu Babovića.

Sad da se vratimo njegovoj knjizi. Osnovna ideja ove knjige jeste da društvo nije haotična masa pojedinaca, već složen sistem u kojem ljudi utiču jedni na druge slično kao što tijela u fizici djeluju silama privlačenja i odbijanja. Autor analizira pojave poput sukoba mišljenja, ideoloških podjela, manipulacije masama i širenja društvenih konflikata. Na taj način pokazuje kako pojedinac često nije potpuno slobodan u svojim odlukama, već je pod snažnim uticajem sredine, politike, medija i kolektivnih uvjerenja. Zato. Prof. Babović iporučuje: “Tu smo da saopštimo: dosta je ruganja čestitosti – neka iza nas ostane izjava o srčanosti”.

Babović u knjizi  ”Kratki kurs sociofizike” koristi kritički ton prema savremenom društvu. On upozorava na opasnost fanatizma, netolerancije i društvenih podjela. U pojedinim djelovima knjige autor govori o ljudima koji odbijaju dijalog i činjenice, nazivajući ih „negantesima“, odnosno onima koji negiraju stvarnost i drugačije mišljenje. Time knjiga dobija i filozofsku dimenziju, jer ne govori samo o društvu nego i o moralnoj odgovornosti pojedinca.

Stoga Babović kaže: “ Crna Gora želi takvu samodefiniciju, po kojoj je a priori onemogućeno generisanje patnje drugima. Želi svojoj đeci budućnost u kojoj se, nikada, ime crnogorsko neće manipulatorskom voljom drugih povezivati sa agresijom, sa opsadom, sa bombardovanjem, sa masakrima, sa deportacijama, sa sagregacijama, sa upadima, sa prepadima, sa konfiskacijama, sa maltretiranjima… recimo da smo srećni što pripadamo jednoj naciji koja je premala, da počini velike gluposti”.

Vrijednost knjige prof. Vukote Babovića ogleda se u tome što povezuje različite oblasti znanja i pokazuje da razumijevanje društva zahtijeva interdisciplinarni pristup. “Kratki kurs sociofizike” nije samo analiza društvenih problema, već i poziv na razmišljanje, dijalog i odgovornost. Autor želi da čitalac shvati koliko su znanje, kritičko mišljenje i otvoren razgovor važni za zdravo društvo.

Knjiga “Kratki kurs sociofizike” otvara pitanja odnosa između pojedinca i društva, nauke i politike, razuma i ideologije. Iako tematika može djelovati zahtjevno, knjiga ostavlja snažan utisak i podstiče čitaoca da drugačije posmatra svijet oko sebe.

Zato se Kratki kurs sociofizike može smatrati djelom koje ima i naučnu i društvenu vrijednost. Zak raj Babovićeva poruka:”Budućnosti je potrebna odvažnost ovoga trenutka”. Ovo je knjiga koja je pisana kad je trebalo. Ona je potrebna i ovom trenutku i budućnosti.

Prof. dr Draško Došljak