(„Drugovi, gdje da vas vodim)
Dan je studenata i poruka: “Studenti, sjetite se Žarka“! I/ili: „Ne zaboravimo Žarka Marinovića“! - cetinjskog gimnazijalca, studenta prava, simbola studentske borbe iz 1936. godine i borbe protiv fašizacije zemlje.
Tokom beogradskih studentskih demonstracija, te godine, 4. aprila, ispred Instituta za patologiju (kakva simbolika), Slobodan Nedeljković, student prava i član profašističke Organizacije nacionalnih studenata, nožem je nasrnuo na kolegu Jovana Šćepanovića. Pritrčao je Žarko Marinović i odbranio druga Jovana, da bi u toj borbi Nedeljković ubodima noža usmrtio Žarka. Preživio je Jovan, a Žarko Marinović i danas živi! Zato je i 4. april Dan studenata!
Pokazalo se, i ovim protestima, da su studentske demonstracije najvažniji oblik društvenog aktivizma. One su i pokretači političkih i društvenih promjena širom svijeta. Istorija potvrđuje da su se studenti organizovali kako bi izrazili nezadovoljstvo politikom vlada, ekonomskim problemima, društvenim nepravdama ili obrazovnim reformama.
Značaj demonstracija ne ogleda se samo, i jedino, u njihovim neposrednim rezultatima, već i u dugoročnom uticaju na razvoj demokratije, ljudskih prava i socijalne pravde. Zato one često služe kao katalizator društvenih promjena. U zemljama sa autoritarnim režimima, studentski protesti su, skoro, jedini način za izražavanje nezadovoljstva i borbu za prava čovjeka.
Studentske demonstracije su uvijek imale presudnu ulogu u oblikovanju društava. One nijesu samo izraz nezadovoljstva, već i snažan alat za promjene, podizanje svijesti i odbranu demokratskih vrijednosti. Motivi za studentske proteste su različiti, ali svi imaju zajednički biljeg, a to je: težnja za boljim i pravednijim društvom.
Danas, kada digitalne platforme omogućavaju bržu mobilizaciju i širenje informacija, studentski protesti postaju još moćnije sredstvo društvenog djelovanja.
Studentski protesti imaju svoj ciklični tok: oni beogradski iz 1903. godine (kulminirali majskim prevratom), pa 1936. (zbog pogibije Žarka Marinovića 4. april - Dan studenata), zatim, one iz čuvene 1968. (protesti idealista u decenijama kada se mijenjao svijet), slijede demonstracije 1996/97. (izborna krađa, pobjeda opozicije na lokalnim izborima, uzdrman režim Slobodana Miloševića), pa ovi studentski protesti koji traju…
Prisjećajući se, danas, studentskih demonstracija iz 1968. godine, moramo oživjeti i tadašnji dolazak Veljka Vlahovića, veterana Španskog građanskog rata, revolucionara, učesnika demonstracija iz 1936. godine, među studente, čovjeka simbola borbe i žrtve za ideale, kada mu je neko od studenata uzviknuo: “Veljko, vodi nas”, a on, Veljko, odgovorio: “Drugovi, gdje da vas vodim?”
Uzvikuju li, danas, studenti u blokadi, ovu rečenicu nekom Veljku, koji treba da ih povede u bolje, demokratskije i pravednije śutra? Ne čujemo taj uzvik! Možda je još rano? Prepustimo, s razlogom, da svako radi svoj posao. Jer, studentske demonstracije se, uvijek, povezuju sa kritičkim stavovima i progresivnim idejama. I ove koje traju su takve!
Srećan Dan studenata! Žarkovdan!
Prof. dr Draško Došljak
.
